Varhelyi dolazi u BiH kako bi posvađanim partnerima očitao lekciju? - "Mislim da će za njih imati dva pitanja"

U ponedjeljak u BiH dolaze visoki komesar za proširenje Olivér Várhelyi i drugi evropski zvaničnici. Uoči njegovog dolaska lider HDZ-a BiH Dragan Čović najavio je sastanak vladajuće koalicije (trojka, SNSD i HDZ) ove sedmice, kako bi pokušali usuglasiti bar državni budžet do ponedjeljka. Konkretnih podataka o samom sastanku lidera nema. Postoji mogućnost da će biti tajanstven kao i onaj u Laktašima prije nekoliko mjeseci.

Nepotpuna lista

Dolazak komesara za proširenje u našu zemlju je očekivan. Bosna i Hercegovina je preuzela obaveze koje mora početi ispunjavati. I uz gledanje kroz prost i geopolitički momenat koji ide naruku BiH, opet se mora raditi. Stida nema, to je očigledno. Ipak, ako nema reformi, nema ni novca. To je jedino što bi moglo napraviti pomak na EU putu.

- Komesar za proširenje dolazi, rekao bih, sa dva pitanja na agendi. Prvo je vezano za novi plan za rast zapadnog Balkana, gdje EU od BiH očekuje dogovor, odnosno da domaće vlasti izađu sa listom reformi koje se očekuju do kraja 2027. godine i da za ispunjavanje te liste reformi onda u određenom periodu, svakih šest ili dvanaest mjeseci, naša država dobije finansijsku podršku, rekao nam je politički analitičar Adi Ćerimagić.

Dodao je da ono što znamo, “mada je to jako malo”, jeste da je Vijeće ministara usvojilo listu i poslalo je Evropskoj komisiji.

- Međutim, reakcija na tu listu, barem javnih, od EU zvaničnika nije bilo. Ta lista je bila nepotpuna, odnosno nije odgovarala posljednjim sugestijama Evropske komisije. I u tom smislu pretpostavljam da će komesar ili pokušati da izvrši pritisak ili da razgovara sa predstavnicima u BiH o tome šta fali ili šta je potrebno za tu listu, istakao je Ćerimagić.

Drugi važan razlog je i usvajanje budžeta na državnom nivou, jer je i to predstavljeno kao preduslov za korištenje fondova, pa će sigurno i ovo biti jedna od tema razgovora.

Politički analitičar Admir Lisica ne očekuje ništa specijalno od dolaska evropskog komesara za proširenje. Podsjetio je na 2003. godinu, kada je održan jedan od ključnih sastanaka zemalja zapadnog Balkana. Tada su zvaničnici EU, koji su bili zaduženi za proširenje, istakli spremnost, opredjeljenje, finansijsku podršku za razvojnu pomoć zapadnog Balkana, ali da se malo od toga ostvarilo.

- Smatram da su neke zemlje bile spremne da uđu u EU, evo primjera Mađarske i Rumunije. Geopolitički momenat igra ulogu. Crna Gora očekuje da će do 2028. ući, ja ne očekujem. EU je sama podijeljena. Sami stavovi o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici, Mađarska, Slovačka, sve to nam ukazuje da bi BiH imala određena uslovljavanja pri ulasku u EU. Baš kao što je Hrvatska imala od Slovenije ili Sjeverna Makedonija od Grčke i Bugarske. To je komplikovan proces i nisam siguran da će se to lako prebroditi, ocijenio je Lisica.

Upitan je i opstanak samog Várhelyija na funkciji evropskog komesara za proširenje. Zemlje članice Evropske unije bi, zbog ponašanja premijera Mađarske Viktora Orbana, mogle odlučiti da Várhelyi više ne bude komesar, piše Politiko.

Nova postava

- Mislim da bi bilo jako neobično da u ovom trenutku dođe do njegove smjene, zato što se očekuju, prije svega, izbori za Evropski parlament, a onda i razgovori o imenovanjima na najviše pozicije, narednog predsjednika Evropske komisije koji će predložiti nove komesare i do kraja godine svakako će imati novi EK, kaže Ćerimagić.

Jedna od tema razgovora sa evropskim komesarom biće i otvaranje pregovora o članstvu. Ta odluka je donesena u martu i bila je povezana sa time da naredni korak bude usvajanje pregovaračkog okvira. No, poslije toga došlo je do međustranačkih sukoba unutar same koalicije.