Uzalud vam trud lobisti: Privremeno ukidanje sankcija ne znači ništa, režimu ostaju glavobolje
Milorad Dodik: Ostala je samo nada
Nije tajna da vlast Republike Srpske, prije svih njen bivši predsjednik Milorad Dodik i njegovi saradnici, godinama ulažu enormne svote novca na lobiranja u Sjedinjenim Državama. Dolaskom Donalda Trumpa u Bijelu kuću, intenzivirala su se ulaganja koja sada iznose i više od pola miliona KM mjesečno. Osnovni cilj lobiranja je Dodikova nepresušna nada da će mu Trump ukinuti sankcije. The New York Times nedavno je objavio tekst “Trumpovi saveznici vrše pritisak za jačanje balkanskog lidera kojeg podržava Putin”. Naglašeno je da se kampanja utjecaja oslanjala na Trumpove saveznike, uključujući Rudolpha W. Giulianija, a kako bi prikazali Dodika kao žrtvu političkog progona.
Sankcije ostaju
U tekstu je istaknuto i da lobiranja sada uključuju dobro povezane lobiste i advokate koji imaju veze sa Trumpom, a koji primaju oko 300.000 dolara mjesečno ili više. Piše i da se Trumpova administracija javno distancirala od Dodikovog cilja, ali da je kampanja utjecaja osigurala neke pobjede, “uključujući sastanke i neprijavljeno ublažavanje sankcija za Dodikov tim”.
U tekstu se kao osobe koje su angažovane za lobiranje u ime RS-a i Dodika, osim Giulianija, pominju i bivši guverner Illinoisa Rod Blagojevich, Marty Obst, bivši pomoćnik bivšeg potpredsjednika Mikea Pencea; i Christopher Harvin, veteran republikanskih operativaca koji je radio na Trumpovoj kampanji 2016. Angažovani su i advokati Marc Zell i Robert Garson. RS je angažovao i Tactic Global, lobističku firmu koju su osnovali Trumpovi saveznici.
“Na zahtjev State Departmenta, Ministarstvo financija privremeno je ukinulo sankcije koje su nametnute tokom posljednjih dana administracije Joe Bidena protiv Dodikovog šefa kabineta Danijela Dragičevića”, piše NYT.
U dokumentu koji je NYT objavio navedeno je da se “na osnovu zahtjeva od 8. septembra 2025. i informacija dostupnih OFAC-u, opisane transakcije odobravaju”, kao i da “odobrenje ističe 8. decembra 2025. i nije prenosivo”. Stoji i da transakcije ne smiju biti u korist bilo koje druge osobe koja je na listi sankcionisanih, te se ne ovlašćuje prijenos bilo koje blokirane imovine, terećenje bilo kojeg blokiranog računa, donošenje bilo kakve presude ili naloga koji utječe na prijenos blokirane imovine, niti izvršenje bilo koje presude nad imovinom blokiranom u skladu s bilo kojim izvršnim nalogom.Dr. Soeren Keil sa University of Passau u Njemačkoj smatra da je dio lobiranja imao određeni uspjeh.
Politolog i politički analitičar iz Hrvatske Davor Gjenero naglašava da su - koliko se vidi - Dragičeviću samo privremeno ublažene sankcije.
- To je vrlo slično onome što se dogodilo sa Željkom Cvijanović (članica Predsjedništva BiH, op. a), koja je dvaput mogla putovati u SAD, jer je to američkoj diplomaciji u tom trenutku bilo važno, a vezano je bilo za tranzicijski proces nakon što je Dodik na osnovu sudske presude razriješen dužnosti entitetskog predsjednika, ističe Gjenero.
Lažna nada
Dodaje da Dragičević nije relevantna politička osoba, nego dio tehničkog aparata vlasti, te da se prema ljudima na takvim pozicijama američka diplomacija i politika odnose pragmatično.
- Ublažavanje sankcija Dragičeviću trajat će samo do decembra, dok se ne obavi to što je zamišljeno. To ne može biti naznaka “uspjeha” protusankcijske kampanje koju vodi Dodik sa timom, nego je riječ samo o tehničkoj epizodi u procesu uklanjanja Dodika iz javne vlasti u BiH. Kao što gospođa Cvijanović ne može računati na ukidanje sankcija, nakon što je obavila prenošenje poruka svom pretpostavljenom koji se nakon toga pristao povući s pozicije, tako ublažavanje sankcija ne može dugoročno očekivati nitko drugi iz Dodikova kruga, naglašava.
Gjenero podsjeća da je po obavljenom tranzicijskom poslu nakon Karadžićeve vladavine (Radovan, ratni zločinac, op. a), Biljana Plavšić svejedno osuđena za ratne zločine u kojima je sudjelovala.
