Njemačka bi mogla prepoloviti broj viza, manje prilika i za radnike iz BiH

Vlada Savezne Republike Njemačke, prema najavama, od 1. januara iduće godine uvodi nova pravila za radnike sa Zapadnog Balkana. Naime, od 50.000, broj viza mogao bi biti prepolovljen na 25.000 godišnje. Ova mjera bi se odnosila i na radnike iz BiH kojima bi bio sužen prostor za odlazak na rad u ovu zemlju.

Detašmanski ugovori

- Bez nekih detaljnijih analiza teško je reći koliko bi se ta mjera odrazila na BiH. Ono što bih naglasio jeste da mi imamo podatke o detašmanskim ugovorima i radnicima koji preko detašmana rade u Njemačkoj. Znači, kada firma iz BiH dobije određene poslove u Njemačkoj, vodi svoje radnike na rok koji je ugovorila, ti radnici tamo rade taj jedan period i vraćaju se u domovinu. Smanjenje kvota na pola, po nekom logičkom razmišljanju, zasigurno će smanjiti jednim dijelom odliv radne snage iz BiH, jer će se odnositi na sve iz trećih zemalja, a ne iz EU, rekao je za Oslobođenje Marko Šantić, potpredsjednik Privredne komore FBiH.

Prema njegovim riječima, postoji mogućnost da naši sugrađani probaju aplicirati i za poslove na nekim drugim tržištima u EU ili u zemljama koje nisu članice Unije, a koje imaju potrebu za radnom snagom. One, možda, više plaćaju radne sate nego u BiH.

- Kako god, gajimo na neki način nadu da će dio tih ljudi ostati u BiH, naći posao kod naših poslodavaca i biti zadovoljni, kaže Šantić.

Marko Šantić: Gajimo nadu da će radnici ostati u našoj zemlji

Odmah nakon najava da bi mogao biti prepolovljen broj viza, uslijedila je žustra reakcija iz njemačkog građevinskog sektora uz upozorenja na mogući gubitak radnih mjesta i realizaciju niza infrastrukturnih projekata.

- Ovo bi bio težak udarac za građevinsku industriju. Blizu 30 posto viza odlazi u građevinski sektor. Nijedna druga grana industrije ne koristi ovu regulativu u tolikoj mjeri, saopštio je Centralni savez njemačkog građevinarstva (ZDB).

Dobri radnici

Šantić ističe da su se radnici iz naše zemlje, koji su u proteklom periodu većim dijelom radili u građevinskom sektoru zapadne Evrope, odnosno u Njemačkoj, pokazali kao dobri radnici koji znaju raditi svoj posao i iz tog razloga su dobivali poslove.

- Sigurno će i drugi sektori, a ne samo građevinski, na ovaj način biti pogođeni, jer su naši ljudi išli u zapadnu Evropu da rade i u metalskom sektoru, koji zaista ima dobru tradiciju i u BiH. Imali su dobre škole, tako da su izučeni i kao dobri radnici odlazili su u Njemačku i tamo bili prihvaćeni, zaključuje Šantić.