Una dobija konkurenciju: Termalne vode su šansa Krajine
Osim što se oslanjanju jedni na druge kroz isprepletenu ekonomiju i porodične veze, gradove USK-a veže i zajednička budućnost, jer ako se nastave razvijati ovim tempom, neminovno će se spojiti zbog relativno kratke udaljenosti između njih.
Usaglašavanje stavova o strateškim projektima za Krajinu, na čijoj realizaciji će se insistirati kod viših nivoa vlasti, te saradnja na realizaciji projekata koji doprinose razvoju i boljim uvjetima života u ovom dijelu BiH, teme su koje su dominirale na sastanku gradonačelnika Elvedina Sedića, Nermina Ogreševića i Armina Halitovića.
Stručne terapije
Izgradnja brze ceste Bihać - Cazin - Velika Kladuša, magistralne ceste Bihać - Bosanska Krupa preko Srbljanskog platoa, izgradnja aerodroma u Bihaću te snažnija podrška Nacionalnom parku Una standardne su teme, međutim, ovaj put spomenut je i projekat iskorištavanja termalnih voda u Gati.
Izvor i javno lječilište nalaze se uz sjeverozapadnu granicu Bosne, 18 kilometara sjeverozapadno od Bihaća, i zasad su samo u službi javnog zdravstva. U planu je da Gata u budućnosti, osim zdravstvenih, pruža i usluge iz medicinskog wellness programa.
U ljekovitost termalne vode Gata nema sumnje. Pored tradicije liječenja lokalnog stanovništva, brojna naučna istraživanja potvrdila su njenu veliku kvalitetu i izrazitu ljekovitost. Naime, voda Gate je mineralna s naglašenim prisustvom kalcija, natrija, sulfata, cinka, hidrokarbonata i klorida, homeotermna s temperaturom od 36 stepeni Celzijusa, Ph neutralna (7,1), blago radioaktivna s prisustvom urana i radona, obogaćena s više od 20 sastojaka iz grupe humoralnih vitamina (protubakterijskih vrijednosti).
Povijest korištenja ove ljekovite vode je duga, a prvi pisani tragovi o lječilištu Gata datiraju iz 13. stoljeća.
- Kombinacija ljekovitosti vode i kvalitete stručnih terapija pokazala se visokouspješnom u liječenju reumatizma, neuroloških i neuromuskularnih bolesti, bolesti i ozljeda ekstremiteta, kožnih, ginekoloških i bolesti probavnog sustava, kazali su nam medicinski radnici u Gati.
Strategijom razvoja USK-a planiran je razvoj turizma na bazi termalnih izvora, čija je visoka kvaliteta za to pogodna. Nezvanično, kvalitet izvora termomineralne vode je u omjeru minerala na drugom mjestu u Evropi. Realizacija projekta Lječilišta Gata ključna je za razvoj zdravstvenog i rekreacionog turizma ovog kraja.
Za lječilište Gatu bilo je zainteresovanih investitora, iz Njemačke i iz Kuvajta, a u vrhuncu migrantske i Covid krize u Bihaću je bilo govora da se u Gati treba otvoriti karanten za migrante, što su mještani odbili javno protestujući. Također, ni ponude spomenutih investitora nisu realizovane.
- Sjećam se, išlo se sa izmjenama Zakona o javno-privatnom partnerstvu, čime su se trebali omogućiti bolja fleksibilnost, pristup i angažiranost investitora. Međutim, koliko znam, investitori su odustali od samog lječilišta Gata, jer su sam objekat i zemljište male površine, a ima i neriješenih imovinskopravnih odnosa, što im ne odgovara za gradnju modernog wellnes centra, kazao nam je gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić.
Gata ipak nesmetano funkcioniše, ZZO redovno šalje pacijente na liječenje, a i sami građani mogu doći i uplatiti boravak na minimalno pet dana.
Izvorišta
Cijena po danu je 83 KM za pacijente koji su pokretni, a uključuje smještaj, tri obroka, međuobroke za pacijente koji koriste inzulin, kupku, podvodnu masažu na treći dan, dvije elektroterapije, dvije obloge parafina, krioterapiju u slučaju indikacije, te vježbe. Svi pacijenti su 24 sata pod nadzorom medicinskog osoblja i po dolasku se obavlja pregled kod ljekara specijaliste fizikalne medicine i rehabilitacije koji određuje terapijski protokol.
Inače, u mjesnoj zajednici Gata postoji devet bušotina termalnih voda, dvije su u okviru lječilišta, preostalih sedam je u privatnim dvorištima. Pola ih je zapečaćeno, a sa pola mještani rade privatno i nisu registrovani. Zato i postoji mogućnost banjskog turizma u Krajini, samo treba vratiti investitore, a prema procjenama nadležnih, za izgradnju lječilišnih i rekreacionih kapaciteta potrebna su četiri miliona KM.
