(VIDEO) Da li će nam se na tanjirima naći meso iz štampača i skakavci: Šta nas očekuje?

Statistike pokazuju da je uvoz hrane u našu zemlju sve veći, a poljoprivrednici ponavljaju da je domaća proizvodnja nekonkurentna. Građanima se, kako tvrde, plasira rješenje po kojem povoljno kupuju hranu ako pričamo o novcu, dok sa druge strane hrana nije dovoljno zdrava i narušava zdravlje. Na kraju ispada da, ipak, skupo platimo jeftinu hranu.

Rezervi nema

- Imamo uslove da bismo mogli proizvesti sve što nam treba, pa čak i za izvoz, međutim, nismo konkurenti, oko 20 do 30 posto potreba se proizvodi, ostalo je uvoz, pojasnio nam je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH i naglasio koliko su poticaji važni za krajnjeg korisnika koliko i za poljoprivrednika. Inače, poljoprivrednici iz Unsko-sanskog kantona najavili su proteste, blokade puteva i graničnih prelaza ukoliko poticaji ne budu isplaćeni do kraja aprila. Pridružit će im se kolege iz Tuzalnskog i ostalih kantona FBiH.

Lakše je uvoziti

Umjesto da grade, vlasti uništavaju: Zašto nam propada poljoprivreda

Prema njegovim riječima, veći poticaji bi značili jeftinije proizvode, a u Bosni i Hercegovini je situacija takva da imamo skupu proizvodnju, pa su i domaći proizvodi skupi. Naglasio je da je poljoprivredni razvoj veoma važan za stabilnost i samostalnost svake države i zapitao šta ako se iz nekog razloga uvoz obustavi?

- Ako im nije korona otvorila oči, neće ništa. Sjećaju se svi, korona kad je počela, kad su se granice zatvorile, da se nisu otvorile u roku tri dana, ne bismo zrna pšenice imali, ne bismo imali od čega hljeb napraviti. A sve iz razloga što imamo slabe robne rezerve i što imamo slabu proizvodnju, jasan je Bićo.

Citirajući Henryja Kissingera, ako upravljate naftom, možete da upravljate državom, ali ako upravljate hranom, možete da upravljate svakim čovjekom, razgovor o ovoj temi počeo je Midhat Glavić, direktor Federalnog zavoda za poljoprivredu. Od njega smo saznali da je, prema zvaničnim podacima, prošle godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno 3.929,560 (3 milijarde 929 miliona) maraka robe, odnosno u tom vanjskom deficitu smo blizu 3 milijarde i stotinu miliona što se tiče hrane.

Jagode, jabuke, paradajz koje ovih dana kupujemo uvezeni su iz Turske, narandže iz Grčke, a za meso kažu da će nam stizati iz Južne Amerike. Stručnjaci navode da hrana koja nam stiže zadovoljava standarde, ali da ta činjenica ne govori koliko je i zdrava.

- Mi imamo slučajeve detekcije u voću i povrću od 2 do 10 pesticida od 250 i svi se nađu u granicama, tako da mi moramo donijeti zaključak da je to zadovoljavajuće. Kod domaćih proizvoda vrlo rijetko imamo detekcije pesticida, što je afirmativno za domaću proizvodnju, ispričao nam je Harun Kurtagić, šef Odsjeka za kontrolu namirnica u laboratoriji Federalnog zavoda za poljoprivredu, i dodao da je aspekt zdrave hrane kompleksan.

Čitav niz parametara se treba testirati da bi se dobio potpuni zaključak koliko je ta hrana zdrava. Poznata je činjenica da je hrani koja ima duži put zdravstvena ispravnost slabija.

U BiH ima oko 40 laboratorija koje se bave kontrolom hrane, ali na nivou države ne postoje odluke o ovlaštenju svake od laboratorija za koju vrstu analiza preuzima odgovornost.

U domaćoj hrani nema pesticida

- Imam utisak da značajni broj uzoraka odlazi u privatne laboratorije iako bi prava adresa za službene uzorke trebala biti državna adresa, jer je po definiciji nepristrasna, zaključio je Kurtagić.

Stanje u poljoprivredi stagnira duže od 30 godina. Političari se mijenjaju, ali se politike svode na isto. Uvozi se jeftinija roba, a domaći proizvodi teško dolaze do kupaca. Sve je to začarani krug iz kojeg izlaz postoji, ali se slabo šta poduzima da se krene u tom pravcu.

Lobiji caruju

- Ako ovo ostane ovako, ne valja ni za poljoprivrednike ni za građane, a navest ću jedan primjer. Građani će sve više jesti umjetno meso što se pravi preko štampača, jest će skakavce i ove životinje što su nedavno usvojili da se jedu, a sve će manje jesti zdravu hranu. Veliki problem pravi i uvozni lobi. Mi se moramo riješiti tih lobija, kazao nam je Muhamed Spahić, poljoprivrednik.

Situacija u poljoprivredi direktno se odražava na ukupno stanje u državi. Siromašna proizvodnja dugoročno osiromašuje stanovnike Bosne i Hercegovine, stavlja ih u položaj da zavise od uvoznika i njihovog izbora odakle će i kakvu hranu uvesti. Borba poljoprivrednika nije samo borba za njihov opstanak nego ide u korist svima nama koji živimo u Bosni i Hercegovini.

Cijeli dnevnik O kanala možete pogledati u videu.