U mnogim glavama rat je zamrznut, a ne dovršen / Moramo razumjeti strahove Bošnjaka, a Hrvati se moraju odrediti o Dodikovoj secesiji - Ono što radi Dragan Čović...

Kada je u pitanju zahtjev Milorada Dodika da se izvrši prenos nadležnosti sa razine Bosne i Hercegovine na entitet Republika Srpska, Martin Raguž podsjeća da su se zakoni donosili unutar Parlamenta i bez prisile. 

- Nema argumenata da se kaže da su to otete nadležnosti. To se govori zato što vjerojatno nemaju dovoljno argumenata da potkrijepe te političke zahtjeve. Druga stvar koja uopće nema te dimenzije u fokusu bh. javnosti je to da te nadležnosti nisu date nekome drugom. Republika Srpska, odnosno njeni predstavnici u institucijama BiH imaju najekskluzivniji ustavni položaj u BiH. I oni to mogu čuvati, razvijati i bez njihove odluke nijedna stvar oko tih prenesenih nadležnosti se ne može uraditi. Bojim se da je u ovom trenutku u igri puno više nego što se može vidjeti iza tog zahtjeva, ističe Raguž te dodaje da je u igri budućnost bosne i Hercegovine.

Mogućnost sukoba

- Objektivno, to je već duže vremena na stolu. Rekao bih da je to sad došlo na prekretnicu gdje se stvari lome, a lome se i zbog unutarnjih razloga, a i zbog geopolitičkih razloga jer se stvari u svijetu mijenjaju intenzivno, brzo. Tako je to kad igraju veliki igrači onda su manji u opasnosti. Sve se to nekako skupilo u ovaj period i vidjet ćemo kakjo će se sve rasplesti.

U mnogim glavama je, prema njegovim riječima, rat tek zamrznut, a ne dovršen. 

- Žalosno je da mi u trećem desetljeću 21. stoljeća smo na pragu rata. Nažalost. A prije 30 godina smo imali rat. To je previše i za ovaj balkanski prostor. Trebamo se vratiti vrlo ozbiljno, ne potcijeniti situaciju, govoriti argumentima, ali sve one koji dovode u pitanje mir i budućnost ove zemlje, kao demokratske, multietničke u kojoj će biti standardizirana individualna, građanska i kolektivna prava, mislim da trebaju biti na neki način, u političkom smislu, izolirani.

Na pitanje hoće li Dodik biti zaustavljen, odgovara: "Teško je o tome govoriti. Činjenica je da se takva vrsta politike pokazala do sada "uspješnom" u pomjeranju granica i zatezanju užeta i konopca. Nezamislivo je bilo prije par godina govoriti uopće da će se govoriti o mirnom razlazu, o secesiji, o vraćanju nadležnosti, pogotovo ovih osjetljivih poput vojske. Šta znači sad opet vratiti da imamo dvije ili više oružanih sila na prostoru jedne zemlje? To je po defaultu mogućnost sukoba. Jasno je da ključni svjetski akteri unutar Vijeća sigurnosti su donoseći konsenzus odlukom o produženju misije EUFOR-a ovdje shvatili da su stvari ozbiljne i ja očekujem da prvenstveno SAD i EU kroz tu dimenziju koordinacije politika i svijest da u ovaj prostor su ušli drugi akteri kojima nije uvijek u interesu mirni rasplet ovdje, odnosno ako ništa održavanje napetosti zbog nekih drugih vlastitih interesa i uloga koje su sada bilo u Ukrajini bilo na granici Bjelorusije, tako da ovdje Evropa prvenstveno mora shvatiti, a sreća je da je Amerika na tom fonu, da je ovo pitanje evropske sigurnosti. Ne samo pitanje nas."

Sankcije Dodiku su tema koja je aktuelna ali...

- Postoje određene zemlje u Evropi koje nisu spremne za takav pristup. Nažalost, ne bi trebalo uopće govoriti o sankcijama, nego bi trebalo govoriti o fondovima, načinu povlačenja sredstava projektima, partnerstvu sa EU, ispunjavanju kriterija, ali to je do nas. Mi moramo pokazati da možemo bar nešto riješiti od tih 14 prioriteta i da možemo pokrenuti zemlju bar do statusa kandidata i ući u jednu novu fazu. U pitanju je budućnost BiH, hoće li ona biti dio tog stabilnog, perspektivnog evropskog svijeta ili će biti prostor haosa i nestabilnosti, kao uteg u raspetljavanju puno širih geopolitičkih odnosa, a ovi igrači domaći na taj način opstaju. Mislim da bi ta filozofija trebala biti poražena jednom za sva vremena, kaže Raguž te ističe da je ono za šta se Čović zalaže pitanje legitimne pozicije konstitutivnih naroda u procesu izbora ključnih političkih predstavnika u najvažnije institucije BiH.

- Ono je tu, bez obzira bio Dragan Čović, Martin Raguž, bilo ko drugi i biće tu dok se ne riješi. I bilo bi dobro da se to tako razumije a ne kao bilo kakav politički hir bilo Dragana Čovića ili nekoga drugog. Vrlo često se to povezuje sa ulogom i načinom vođenja politike od strane Dragana Čovića i onda se na taj način hoće ponekad i oslabiti ta legitimna hrvatska pozicija, izjavio je Raguž te dodao da smatra da bi najbolje rješenje za hrvatski narod bilo da se osjeća zaštićeno kad je izbor ključnih predstavnika u dvije najvažnije institucije u pitanju.

- Ovdje ne govorimo ni o kakvoj dodatnoj podjeli BiH. Govorimo o simbolici. Moramo razumjeti strahove Bošnjaka u smislu da žele imati sigurnu poziciju u državi, sigurnu, zaštićenu državu. Ja to apsolutno razumijem. Model treba biti takav da na neki način osigura ovaj zahtjev i taj osjećaj zaštite u Hrvata, a da ne ugrozi drugog i da ga ne diskriminira. Ja mislim da ti modeli postoje. Postoje elektorski modeli, postoje i u Americi ti modeli, postoje komparativni modeli i hajmo razgovarati o rješenju, a ne o tome da je to dodatna podjela. Mislim da je to izlaz iz ove situacije. A to je u korist ne samo Hrvata, nego i u korist BiH. Zaista mislim da je to strateško pitanje za BiH. Snaga za biH je, nakon Dejtona, dolazila uglavnom iz Federacije, nije iz Republike Srpske. Nažalost sada se problem prebacio u Federaciju i ta snaga koju bi biH trebala crpiti za sebe, za svoje institucije nije više takva jer se pokazuje da Federacija postaje ozbiljan problem zbog nesposobnosti da se ovakva pitanja riješe."

Kada je riječ o nesuprotstavljanju Dragana Čovića i HDZ-a Dodikovom separatizmu Raguž, kako prenosi federalna.ba, smatra da se može raditi o nekim taktičkim razlozima, ali da to treba njih pitati.

Hrvati moraju preuzeti odgovornost

- Ja samo želim vjerovati i mislim da oni nemaju nikakav prostor za bilo kakvu haotičnu situaciju u BiH, kao ozbiljni politički predstavnici hrvatskog naroda u BiH, osim euroatlanskog puta. Vjerojatno je sad taj taktički raspored, odnos snaga takav u BiH da se ne želi zaoštravati pozicija prema određenim političkim akterima jer se čekaju pregovaračke pozicije i ponovno sjedanje za stol. Samo to mogu na taj način komentirati, ističe Raguž te napominje kako je pozicija Hrvata u BiH vrlo kompleksna.

- Kao narod koji ima povijesnu vertikalu ovdje na prostoru BiH mi smo došli u situaciju da zbog ovih nepravdi, nefunkcionalnosti rješenja, određenih postupaka nametanja političke volje, da se u mainstream medijima zbog takve situacije prema aktuelnom političkom trenutku počne razvijati negativni odnos prema BiH kao domovini. To je velika greška. I tu Hrvati moraju naći odgovor na to pitanje. Ne možemo mi zbog tih činjenica mijenjati odnos prema BiH kao vlastitoj domovini. Mi moramo preuzeti odgovornost, zajedno s drugima, za BiH, bez obzira kako će se neko drugi postaviti u toj situaciji. Hrvati moraju preuzeti odgovornost i moraju imati jasne stavove, civilizacijske o pitanjima koja se tiču ove zemlje i pitanja secesije koju apsolutno ne podržavam i nije u interesu nikoga u BiH, pogotovo Hrvata. I koji se jasno moraju deklarirati vezano za osudu ratnih zločina, genocida, civilizacijskih vrijednosti da se to više nikada ne ponovi i koji se moraju jasno deklarirati da nema kalkulacije oko evropskog puta i NATO puta BiH. Nema puno prostora za izbjegavanje odgovornosti i jasnog određivanja prema tim pitanjima. Pa ni za HDZ BiH, ističe Raguž.

- Za izlaz iz ove situacije trebaju političari koji ne kalkuliraju sa osobnim pozicijama, sa onim što su ostvarili pa kako to zaštititi. Dok ne dođu ti trebamo vjerovati da ćemo biti dio geopolitičke sfere kojoj će mir i budućnost ovog prostora biti interes koliko i nama. Ja vjerujem u to. I ovo moje povlačenje je neka vrsta političkog djelovanja. Spreman sam za ove ideale, za ove ciljeve opet biti tu, šta god to značilo, zaključio je Raguž.