U jednom je RS znatno ispred FBiH: Miljama smo daleko od rješenja problema
Na tržišti kapitala se prodaju samo Vladine obveznice
Zahvaljujući inicijativi poslanika HRS-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Slavena Raguža, jučer je u organizaciji Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma PFBiH održana tematska sjednica - Izazovi i potencijali tržišta vrijednosnim papirima u Federaciji BiH.
Rješenje problema
Raguž kaže da se sjednica održava zato što se izbjegava otvoreno razgovarati o izmjenama i dopunama seta zakona koji tretiraju tržište vrijednosnih papira.
- Tu mislim na Vladu FBiH kao najodgovorniju, jer se više od deset godina ne mijenjaju zakoni koji tretiraju tržište vrijednosnih papira, a činjenica je da je naše finansijsko tržište bankocentrično. Cjelokupna trgovina vrijednosnih papira se svela na prodaju obveznica FBiH sa ciljem krpljenja proračunskih rupa. Što se tiče komercijalne trgovine vrijednosnih papira i da se jedna poslovna ideja finansira putem vlasničkih udjela - to je mrtvo. To pokazuju finansijski pokazatelji, rekao je Raguž.
Uprkos otvaranju dijaloga i ovoj sjednici, Raguž smatra da se još miljama daleko od rješenja problema.
- Od 2008. se ne mijenjaju zakoni koji tretiraju tržište vrijednosnih papira. Kad ukucate na Googleu, vidjet ćete koliko puta se dogodilo da je na Sarajevskoj berzi promet dionica bio nula. Ako to nekome ne pali alarme, ne znam šta bi drugo trebalo. Također, na odluke Komisije za vrijednosne papire se ne možete žaliti. Morate ići na sud i čekati tri do pet godina. Desi se da regulator djeluje na jedan način, a u istim okolnostima djeluje na drugi način kad su neki drugi subjekti u pitanju. Moramo naći odgovore na ta pitanja. To će biti temelj reformi koje moramo potaknuti i da Vlada preuzme odgovornost za izmjenu seta zakona koji tretira tržište vrijednosnih papira. Oni krpaju proračunske rupe trgovinom obveznica vrijednosnih papira, pogodujući komercijalnim bankama koje kroz trgovinu obveznicama rješavaju neke svoje porezne olakšice. Istovremeno je ovaj komercijalni dio, koji je za nas sve i poslodavce najbitniji, mrtav, zaključuje Raguž.
Slaven Raguž: Miljama smo daleko od rješenja problema/Senad Gubelić
Prof. dr. Svetlana Cenić je istakla kako je riječ o najnerazvijenijem tržištu kapitala u regionu.
- Bosna i Hercegovina ima najlošije ocene u jugoistočnoj Evropi, a unutar BiH - RS ima daleko uređenije tržište kapitala. To je nelogično, jer FBiH ima minimum dva puta jaču privredu, tako da očigledno nešto nije u redu. Nema poverenja u tržište kapitala, samim tim što ne postoji drugostepeni organ. Kada plaćate porez, odnosno dođe vam zapisnik, vi imate dve instance: žalite se na zapisnik, pravite primedbe, a onda imate drugostepeni organ. Ovde ne. Ovde mora ići sudski proces, jer je zadnja reč Komisije. Pa onda ide sudski proces, a pošto je upravni spor u pitanju, on traje stotinu godina. I onda strani investitori neće da dođu. Mnogo puta je bilo pitanje - ko je lud da rizikuje da ulaže na tržište kapitala, ako nema kome da se žali ili ne može da zaštiti svoja prava. To je ocena generalno Evropske investicione banke, Svetske banke, koje su rangirale tržište smatrajući da nije transparentno, da investitori nemaju zaštitu i da nije usklađeno sa pravilima EU, naglasila je Cenić.
Nadalje ističe da tržište mora biti uvezano sa svim tržištima, jer na ovaj način tjeramo investitore iz zemlje.
- Kad pogledate koliko kapitala ima koji stoji praktično mrtav, kad pogledate kolika je štednja koja stoji onako ili ide u nekretnine, a u privredi se ne dešava ništa, onda je jasno da se mora intervenisati, da se taj proces otkoči i da se unapređuje tržište kapitala. Valjda je svakom stalo da u svojoj zemlji ima funkcionalno tržište kapitala i da se ljudima vrati osećaj da se nešto kreće, kaže Cenić.
Na sjednici se govorilo o problemima koji utiču na usporen razvoj tržišta kapitala, među kojima su politička nestabilnost i nesigurnost, što stvara prepreke za razvoj. Rečeno je i to da BiH ima probleme sa institucionalnom neefikasnošću i neskladom u zakonodavstvu, te da kapilarna korupcija, koja općenito izjeda društvo, nije zaobišla ni tržište kapitala i najdrastičnije se manifestira u arbitrarnim pristupima regulatora.
- Regulatorski organi, kao što su KVP i Sarajevska berza, nisu dovoljno proaktivni u implementaciji politika koje bi poticale rast tržišta i kapitala. Uloga regulatora kao korektivnog mehanizma na tržištu je krucijalna, posebno u fazi u kojoj se BiH nalazi, stagnacije, pa čak i nazadovanja. Stoga bi bilo korisno uvesti transparetne mehanizme odgovornosti i kontrole rada KVP-a. Bez odgovornosti za odluke koje donosi, KVP, pokazalo je iskustvo, postaje pristrasan, arbitraran, nestručan ili neosjetljiv na stvarne potrebe tržišta, istaknuto je.
KVP nije dovoljno proaktivan u pravcu rasta tržišta i kapitala
Admir Čavalić (SBiH), predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku, kaže da nakon ove sjednice najveći teret treba da bude na Ministarstvu finansija FBiH, u smislu predlaganja izmjena zakonske regulative koja se tiče ove oblasti.
- Kao zastupnik smatram da moramo raditi na inoviranju i da idemo u toku sa globalnim finansijama, globalnim tržištem hartija od vrijednosti... Mislim da su građani diskriminirani u smislu mogućnosti investiranja i zbog toga se, nažalost, kao nuspojava dešava da se sve više okreću nekretninama, uključujući i dijasporu. Moramo djelovati u pravcu dinamiziranja kapitala i da se kapital upotrijebi na najbolji mogući način, kaže Čavalić.
Nova društva
Adnan Zukić, predsjednik Komisije za vrijednosne papire FBiH, tokom izlaganja je u prvi plan stavio ono što je Komisija radila u prethodne tri i po godine. Uzgred je podsjetio kako je Komisija u ranijem sastavu bila u mandatu od 15 godina, te da se KVP u aktuelnom sastavu usredsrijedio na to da vrati povjerenje u instituciju čija je, kako kaže, reputacija narušena.
- Možemo potvrditi da su nakon 12 godina formirana dva nova društva za upravljanje fondovima. Zatim je formirano pet otvorenih investicijskih fondova i jasno je da se vraća povjerenje građana u tržište kapitala. Da li smo zadovoljni? Možda ne onoliko koliko bi trebalo da bude, ali kad su u pitanju trendovi - oni su pozitivni i u narednom periodu možemo očekivati još bolje trendove, uvjerava Zukić.
