U Evropi spremaju zalihe za slučaj rata ili druge vanredne uslove: A kod nas...?
U Evropi oprez. Predsjednica Evropske komisije dobila je izvještaj u kojem se savjetuju građani da spreme zalihe u slučaju rata s Rusijom. Ovaj izvještaj bio je alarm i za sve zemlje EU, koje takođe nisu pokazale zavidnu spremnost za ekstremne situacije. A u BiH za to se ne mari. Federacija BiH, ono što drži u rezervama, smatra državnom tajnom, dok Republika Srpska nema rezerve, već interventne nabavke.
(Ne)ozbiljne priče
Cilj izvještaja je pripremiti građane EU na vanredne situacije poput novih pandemija, ekstremnih vremenskih uslova ili rata. Iako se ruska agresija ne navodi kao jedina moguća prijetnja, navedena je kao veliki problem. Građanima EU se savjetuje da prikupe osnovne hitne zalihe koje će im omogućiti samodovoljnost najmanje 72 sata u slučaju rata ili neke druge velike vanredne situacije. Ova preporuka dio je novog izvještaja o civilnoj i vojnoj pripremljenosti Evrope, koji je pripremio bivši predsjednik Finske Sauli Niinistö, kao specijalni savjetnik predsjednice Evropske komisije.
Sistem robnih rezervi u BiH je decentralizovan. Djeluje na nivou entiteta, kantona, pojedinačno i radi se srednjoročno planiranje kada se radi o nabavci određenih potrepština i njihovom skladištenju, rekao nam je ekonomski stručnjak Admir Čavalić.
- Ako uzmemo u obzir naše sisteme, to ne bi bilo dovoljno ili bi bilo dovoljno za mali broj mjeseci, mali broj sedmica, u smislu smanjivanja izloženosti riziku za neke značajnije scenarije kakve očekuje Evropa. Vjerovatno bismo se morali osloniti na neke druge resurse, možda čak i one koji su dostupni na tržištu, istakao je Čavalić.
Navodi se u izvještaju da prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju okolne zemlje, ali bilo kakva ruska akcija protiv države članice uticala bi na svih 27 zemalja Evropske unije. Ni Evropa nema jasan odgovor, a BiH o tome i ne razmišlja.
- Situacija je takva da naše vlasti ni na nivou BiH, ni na nivou entiteta nemaju baš neki plan za interventno snabdijevanje građana u slučaju bilo kakvih poteškoća. Tako je bilo u vrijeme korone, a ne daj Bože u vrijeme proširenja ratnog sukoba iz Ukrajine, smatra Zoran Pavlović, ekonomski stručnjak.
S obzirom na to da većina direkcija u Federaciji BiH nije izradila bilanse robnih rezervi, nisu poznati obim i struktura potrebne robe za određeni period. Ne zna se ni u kojoj mjeri količine robe zadovoljavaju potrebe stanovništva u slučaju vanrednih okolnosti. Ni građani nisu optimistični. Kažu da ne vjeruju nikome.
Hidajet Kanlić, naš sugrađanin, bilo kakve priče o ratu smatra neozbiljnim.
- To je samo stvaranje straha među narodom, čuo sam ja takve stvari. Kako da se tolika Evropa plaši sad nešto, zbog čega, kojeg rata, ko će koga napasti, tako da me glava boli od tih gluposti, kaže nam Hidajet.
Dodaje uz osmijeh da današnja omladina ne ratuje.
- Sa mobitelom da ratuje? Mi smo ovolišni, nikakvog tu izazova neće biti, odakle to dolazi, te gluposti da će biti ovoga, onoga. Zbog čega? Bosna kao Bosna, kako ostali budu, tako ćemo i mi proći. Mi smo jedna ulica u Evropi, tako da u te stvari ne vjerujem, zaključuje Hidajet.
Ivanka Filipović kaže da naša država nije spremna ni za šta.
- To se pokazalo i u prethodnom ratu. Da nije bilo drugih ljudi, mi ne bismo opstali. Ma, nemamo mi ni države, po meni. Loši političari, građani još gori. Biraju nesposobne, političari podobne i to je to, kaže nam Ivanka.
Praksa je pokazala da su robne rezerve poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i energenata dvije grupe proizvoda koje su ključne za stabilnost većine svjetskih ekonomija. Robnim rezervama ozbiljno pristupaju i zemlje u susjedstvu.
Normativi iz 1995.
- Nadamo se da neće biti tih scenarija. Ukoliko bismo došli do toga, sumnjam da bi sadašnji sistem robnih rezervi imao adekvatan odgovor. Vjerovatno služi kako bi kreirao neki dojam, neku simboliku stabilnosti, nego da je toliko operativan, a to smo vidjeli u nekim situacijama koje su se dešavale, ocjenjuje Pavlović.
U Federaciji BiH postoji Federalna direkcija robnih rezervi i sedam kantonalnih direkcija. Direkcije u HNK-u i BPK-u ne postoje, dok je u SBK-u formirana 1998, ali ne funkcioniše. Sve se radi po normativima iz 1995. godine. Nema promjena niti ulaganja.
