Tužilaštvo šuti godinu dana: Kako su privatne firme "hajrovale" 200 miliona javnog novca?

Nešto više od godinu nakon što je Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH održala javno saslušanje o spornom sistemu homologacije vozila, stvari su, prema riječima njenog predsjedavajućeg Branislava Borenovića, ostale gotovo nepromijenjene.

Političke veze

- Što se tiče Komisije, održali smo javna saslušanje i došli do vrlo značajnih saznanja vezanih za čitav taj posao homologacije i certifikacije vozila, gdje je očigledno da su privatne firme radile te javne poslove koji su jako unosni, kazao je Borenović.

Radi se, kako je naveo, o periodu dužem od deset godina, tokom kojeg je preko 200 miliona javnog novca uzeto kroz taj posao homologacije.

Komisija je nakon saslušanja sačinila izvještaj sa setom zaključaka koji su usvojeni u Predstavničkom domu, a jedan od ključnih bio je zahtjev da se kompletna dokumentacija dostavi Tužilaštvu BiH – s ciljem utvrđivanja eventualne odgovornosti zbog pogodovanja privatnim firmama.

Ipak, kako navodi Borenović, odgovor od Tužilaštva još nije stigao.

- Na jednoj od posljednjih sjednica Komisije donijeli smo odluku da zatražimo informaciju šta je po tom našem zaključku Tužilaštvo konkretno uradilo, kazao je.

Prema Borenoviću, suština problema nije samo u iznosima novca već i u sistemskom pogodovanju.

- Ne da postoji, nego je to suština naših saznanja – očigledno se išlo na pogodovanje pojedinim firmama da dobiju te unosne javne poslove, rekao je, dodavši da se radi o uvijek istim preduzećima okupljenim u konzorcijume, koji na taj način drže finansijski plijen pod svojom kontrolom.

- Tako da je tu bilo pogodovanja, to je neminovno. Zato je jedan od razloga zašto smo zatražili da Tužilaštvo razmotri naš izvještaj i određena saznanja, jer moguće je da je bilo određenog koruptivnog ponašanja i, naravno, pogodovanja u davanju javnih poslova i javnih ovlaštenja privatnim firmama koji se tiču ogromne finansijske koristi, ističe Borenović.

Problem ima i svoju suštinsku dimenziju – potrebu da se preispita sama opravdanost homologacije, budući da se radi o vozilima koja su već prošla međunarodnu i evropsku certifikaciju.

- Ima dovoljno razloga da se postavi ključno pitanje – da li nam uopšte treba takav način nameta, koji nije mali, kazao je Borenović. On smatra da se, iako naknada po vozilu ne djeluje visoka, zbog velikog broja vozila ukupno radi o ozbiljnom parafiskalnom opterećenju građana.

Ono što dodatno kompromituje sistem, prema Borenovićevim tvrdnjama, jeste politička povezanost firmi koje učestvuju u procesu.

- Sve te firme imaju neku političku konekciju. Jedna firma iz Mostara je konstantno u konzorcijumu, dok se firme iz Sarajeva i Banjaluke mijenjaju. Jedna od tih firmi iz Banjaluke sada je na crnoj listi, kazao je.

Safet Kešo, član Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, također ističe da se proteklu godinu od javnog saslušanja ništa nije promijenilo.

- I dalje su, koliko znam, ostali isti kriteriji. I dalje se više vrednuju površina, kvadratura i tako dalje, donosi značajnije bodove i stavlja se nekako u prvi plan, a u drugi plan su potpuno otišli ljudi, odnosno stručnost, stručni ljudi, kaže Kešo.

Kešo upozorava na postojanje sistemskog favoriziranja određenih firmi u ovom unosnom poslu.

- Mislim da ima elemenata da bi se to moglo kazati, jer mi smo ukazali na ove nedostatke i prilikom tog saslušanja i poslije u javnim nastupima i u tom nekom našem nalazu, rekao je.

Uprkos dokumentovanim upozorenjima i kritikama, stanje je ostalo isto.

- Ostao je sistem koji omogućava favorizaciju određenih ljubimaca, ističe Kešo.

Na pitanje da li se radi o nepotrebnom nametu, Kešo odgovara:

- Vrijedilo bi razmisliti o tome da je ovo možda neka viška radnja, ocjenjuje on.

Ekstra profit

Iako priznaje da se radi o praksi koja traje decenijama, Kešo smatra da bi nadležno ministarstvo moralo preispitati njenu opravdanost.

- Treba vidjeti koliko je svrsishodno da se to radi na ovaj način, jesu li to i dalje ti europski standardi, pratimo li te trendove ili smo u zakašnjenju, kaže Kešo.

Na kraju, Borenović je jasan:

- Ako bude iole snage u pravosuđu, vrlo lako se može raspetljati koliko je tu bilo zarade, zašto neko ima ekstra profit, i zašto se toliko zarađuje u procesu koji ne bi trebalo toliko da košta, ističe Borenović.

Odgovore na naše upite nismo dobili od Ministarstva komunikacija i prometa BiH, kao i firmi Centar motor d. o. o. Široki Brijeg te Centar za cestovni promet d. o. o. Sarajevo, inače najinformisanijih o poslu i cijelom procesu.