Tužilaštvo od laži nije vidjelo Ruse i kampove - Helez: To se mora dovesti do kraja!
Kamp koji je iz BiH prebačen u Srbiju sa snimka moldavske policije
Državno Tužilaštvo je sredinom ove godine formiralo predmet o kampovima u našoj zemlji, nastalim pod ruskim uticajem za hibridnu obuku stranih državljana kroz subverzivne aktivnosti za potkopavanje izbora u Moldaviji te referenduma za priključivanje ove zemlje EU. Kampovi su otkriveni 2024. godine.
Dronovi i kokteli
- Tužilaštvo BiH se prije nekoliko mjeseci obratilo, putem instituta Međunarodne pravne pomoći, partnerskim institucijama Moldavije, a u vezi s navodima o aktivnostima u Bosni i Hercegovini i navodnim krivičnim djelima, navodi se u pisanom odgovoru Tužilaštva redakciji Detektora.
U isto vrijeme, u Moldaviji traje proces pred sudom u Kišnjevu. Tako je na posljednjem ročištu osumnjičeni Vladimir Harcevnicov opisao kako je preko Srbije došao u BiH, gdje je učestvovao u taktičkim obukama, od sastavljanja, kalabriranja i programiranja dronova do pravljenja molotovljevih koktela.
Zvaničnici Republike Srpske i Ambasade Rusije u BiH od otkrivanja kampova do danas negiraju da su oni postojali. S druge strane, Zukan Helez, ministar odbrane BiH i zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, koji je prvi upozorio na ovakve aktivnosti, danas je zadovoljan time što je formiran predmet, ali....
- Ovo se mora dovesti do kraja. Drago mi je da je Tužilaštvo otvorilo ovaj predmet i nadam se da se neće završiti samo na tome, nego da će se sve ispitati do kraja. Prije svega, mislim da se treba utvrditi ko je bio domaćin tim ljudima koji su obučavani u našoj zemlji. Neko im je morao pružiti infrastrukturu i potrebnu pomoć. Niko ne može doći iz druge države ovdje i sam otvoriti takve kampove, bez pomoći nekih domaćih, bitnih ljudi. To se ne može sakriti. Građani s pravom traže da se to objelodani, dakle, ko su bili pomagači, ko su bili domaćini i u kolikoj mjeri su učestvovali u takvim rabotama. Takve osobe trebaju krajnje adekvatno da budu procesuirane, kazao je ministar Helez za Oslobođenje.
Podsjećamo, lani je kod Bosanske Krupe uhapšen i Aleksandar Bezrukhovni, ruski državljanin sa Interpolove potjernice, koji je bio osumnjičen za obučavanje u hibridnim kampovima za planiranje nemira u Moldaviji. U februaru ove godine izvršena je njegova ekstradicija Poljskoj.
Ali, umjesto brze istrage Tužilaštva BiH, uslijedili su medijski napadi, prevashodno protiv ministra Heleza, koji je bio prvi domaći političar koji je progovorio o ovoj temi.
- To je potvrda da su moja upozorenja bila adekvatna. S obzirom na poziciju na kojoj radim, neke informacije mogu dobiti ranije od ostalih, a rijetko se neke od njih mogu iznijeti i u javnost. S obzirom na takvu praksu, često bivam izložen napadima, kao i u ovom slučaju sa proruskim kampovima za obuku. Ti napadi najčešće dolaze od onih koji se ne razumiju u tematiku i od ljudi koji ne žele dobro Bosni i Hercegovini. Ti kampovi su bili registrovani i, nažalost, otkrile su ih službe druge države, prije naših državnih organa u čijoj su nadležnosti takve istrage. Također, moram reći da trebamo biti zabrinuti kada se naše agencije sporo uključuju, a drugo, kada takvo nešto izađe u javnost, onda bivate izloženi raznim vrstama napada. Nisu samo u pitanju napadi od medija i osoba iz Republike Srpske, podsjećam da sam bio izložen napadima i od nekih takozvanih probosanskih medija, a pitanje je da li su oni uopće probosanski, naglasio je Helez.
Na suđenju ovoj grupi u Moldaviji, jedan od svjedoka ondašnjeg tužilaštva je vozač Maxim Rosca, koji je bio u kampu za obuku u šumi pokraj Banje Luke, a koji je kasnije prebačen u Srbiju.
MUP USK-a prošle godine uhapsio je jednog od instruktora kod Bosanske Krupe
- Ostavili su nas u hostelu na nekoliko sati, gdje smo jeli i istuširali se. Zatim smo otišli u kamp koji je bio u šumi nedaleko od Banje Luke, gdje je bilo 12 ljudi, svjedoči Rosca u izjavi koju je Detektor prenio.
Nakon toga je imao zadatak da rasformira kamp i šatore, te ih preveze u Radenku (Srbija) i da je naređenje stiglo “odozgo”. Prema njegovom svjedočenju, obučavali su se da bi bili spremni u kritičnom momentu reagovati, “ako ne žele da se i u Moldaviji desi rat kao i u Ukrajini”. Za obuku od 10 dana plaćani su do 500 dolara, što vlasti u Moldaviji vide i kao iskorištavanje slabog imovinskog stanja njihovih državljana. Na obuke bi pristizali tako što bi sletjeli na aerodrom u Turskoj, a potom dolazili u Srbiju i BiH, nastojeći izbjeći da im se u pasošima nađu ruski pečati, što bi izazvalo sumnju moldavskih vlasti.
- Građani Moldavije odgovaraju pred institucijama i po zakonu Moldavije, a građani BiH koji su u tome učestvovali trebaju pred našim zakonom da odgovaraju. Želim da dam podršku Tužilaštvu BiH da to sve ispita do kraja i kazni odgovorne, kako bismo spriječili buduće pokušaje da se to napravi bilo gdje na teritoriji BiH, da se obučavaju bilo čiji državljani i za bilo čije interese i paravojne jedinice, poručio je ministar odbrane BiH.
Sabotaža će biti
Ruski uticaj na Moldaviju bio je specifično usmjeren na njihov referendum za pristupanje ka EU. Kada su u pitanju zemlje Balkana, koje također pretenduju da jednog dana postanu članice EU i NATO-saveza, predsjednik Evroatlantskog savjeta Srbije Dragan Šormaz smatra da možemo očekivati pokušaje sabotaže.
- Imali smo i imaćemo tih subverzija kao što su ovi kampovi, ali nadam se da ćemo u narednom periodu dočekati slabljenje intenziteta uticaja Rusije. Ovo što se desilo u Republici Srpskoj, gde sad njeni zvaničnici kažu da im je bliža Amerika nego Rusija, značajan je signal. Nakon sledećih izbora očekujem da BiH krene putem članstva u NATO, zatim Crna Gora i Albanija u EU, te da Vučićev režim bude primoran da krene u sankcije ka Rusiji. Onda Srbija neće više biti platforma Rusiji za hibridni rat, kazao nam je Šormaz.
Ako se sve ovo dogodi, onda bi potpuno iščezao svaki politički utjecaj Rusije na Zapadni Balkan.
