Tužilaštvo krajem godine jurilo normu, a ne pravdu: Velike afere ostaju netaknute, zašto?
U deset optužnica za korupciju optuženo je 28 osoba/Damir Deljo
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv 11 osoba, od kojih su četvoro ovlaštene službene osobe - policajci Granične policije BiH i troje ovlašteni službenici carinici UIOBiH zbog koruptivnih krivičnih djela.
Uslovne kazne
Podignuta je i optužnica protiv 15 osoba za organizovano krijumčarenje više od 600 ilegalnih migranata. Podignuta je optužnica u predmetu organizovanog kriminala visokog nivoa. Podignuto je više optužnica zbog krijumčarenja ljudi. Stigla je i optužnica za zločine protiv čovječnosti na području Foče. Podignuta optužnica zbog krijumčarenja dragocjenosti i krivotvorenja novca. Tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv bivšeg uposlenika Ministarstva vanjskih poslova BiH. Podignuta je optužnica zbog utaje poreza u iznosu od oko milion KM...
Sve ovo u decembru. Podsjećamo i da je na samom kraju 2024. godine uhapšen ministar sigurnosti Nenad Nešić zbog sumnje u korupciju, a podignuta je i optužnica protiv bivšeg direktora OSABiH Osmana Mehmedagića zbog sumnjive diplome.
Tužioci se razbude u 12. mjesecu. Baš kao svake godine, i na izmaku 2025. rade punom parom: akcije, hapšenja, optužnice… sve u ime, pogađate, stizanja norme. A šta je s kvalitetom? Imaju li tužioci i sudije vremena da se posvete kvaliteti svojih odluka? Ili ih norme tjeraju da urade barem nešto? Imaju li vremena da se bave pravom dok se bave brojevima? A moraju i to.
- Procesuiranje korupcije je u značajnom padu. Malo je osuđujućih presuda, broj optužnica pada, visoka korupcija se ne procesuira. Udio novčanih kazni u pravosnažnim presudama se povećava. Dominantne su uslovne kazne, čine preko polovinu pravosnažnih osuđujućih presuda za korupciju u BiH. Sve ukazuje na blagu kaznenu politiku. Pravosuđe svojim nečinjenjem, odnosno ovom blagom kaznenom politikom, doprinosi povećanju korupcije umjesto da je suzbije. Tužioci krajem godine nastoje stignuti normu, pa vidimo i veći broj optužnica. Međutim, vrlo često se radi o manje kompleksnim predmetima. Često se te optužnice ne tiču krupnih afera koje potresaju javnost. Gotovo svakodnevno slušamo o velikim aferama u BiH, ali ne vidimo odgovarajuće reakcije pravosuđa. Ovo što se dešava krajem godine je stizanje norme manje bitnim predmetima, kaže Damjan Ožegović iz Transparency Internationala u BiH za naš list.
Tužilaštvo BiH nam nije dostavilo odgovor o broju optužnica koje je tokom ove godine podiglo u predmetima korupcije, niti o broju optužnica u predmetima ratnih zločina.
- Sud BiH je od 29. 12. 2025. do 31. 12. 2025. zaprimio ukupno 19 optužnica od Tužilaštva BiH, i to sedam optužnica na Odjelu I za ratne zločine, devet optužnica na Odjelu II za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju, te 3 optužnice na Odjelu III za opšti kriminal, saopćeno je iz Suda BiH.
Prema podacima Detektora, prikupljenima do 26. decembra, od početka 2025. godine državno Tužilaštvo je u deset optužnica korupcije optužilo 28 osoba, uglavnom carinika i policajaca na granicama, a Sud BiH izrekao je ukupno 18 godina i osam mjeseci zatvora, uz uslovne i novčane kazne.
Tužilaštvo BiH je, piše Detektor, do 25. decembra podiglo samo dvije optužnice u predmetima ratnih zločina. Još nekoliko su ostavili za sami kraj godine. U međuvremenu su tužioci Tužilaštva BiH podigli optužnice zbog genocida i zbog ratnih zločina kod Sokoca. Ova druga je podignuta, a potom i potvrđena, protiv Radislava Krstića koji izdržava kaznu zatvora koju je izrekao Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv četiri osobe za ratne zločine u objektu Muzičke škole u Zenici.
Tahirović: Znali smo da svi ratni zločini neće biti procesuirani
/ Anadolija
Svi ratni zločini neće biti procesuirani. Mnogi u pravosudnim krugovima smatraju da je došlo vrijeme da se to prihvati. Kažu, oni za koje je bilo valjanih dokaza su procesuirani. Istovremeno se otvara dilema o smislu krivičnog gonjenja osoba u dubokoj starosti. U međuvremenu, svjedoci umiru, a osumnjičeni, pa čak i optuženi, već su pobjegli u Srbiju i Hrvatsku.
Pravosudni zastoj
- Od početka smo znali da svi ratni zločini neće biti procesuirani, ni izvršioci ni naredbodavci. Međutim, poenta je u tome da mi od 2008. godine imamo stagnaciju procesuiranja ratnih zločina. Odnosno od usvajanja strategije za procesuiranje ratnih zločina, u javnosti se samo protežu ti famozni rokovi. Tužilaštva ne rade na složenim predmetima, već se bave onim što je kancelarijski posao službenika, prosljeđuju se predmeti na niže nivoe, gubi se puno vremena... Izgubili smo i onaj ključni period od 2010. pa do 2020. godine, kada smo imali još uvijek jako Haško tužilaštvo koje je bilo na raspolaganju da pomogne BiH u procesuiranju. Ni to nismo iskoristili. Sada imamo tu priču kako nema svjedoka, kako nema optuženih koji su naravno pobjegli... Imamo svjedoka, samo je pitanje koliko se tužioci žele upustiti u svoj posao, koliko su spremni uložiti vremena..., kaže Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, za Oslobođenje.
