Tužilaštvo BiH pokrenulo postupak protiv osuđenog ratnog zločinca Aleksandra Knjeginjića
Knjeginjić je upućivao monstruozne prijetnje/Facebook
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pokrenulo je istražni postupak u slučaju Aleksandra Knjeginjića, pravosnažno osuđenog ratnog zločinca.
Knjeginjić je 21. jula 2025. uputio prijetnje potpredsjedniku Republike Srpske Ćamilu Durakoviću i njegovom savjetniku Sudbinu Musiću.
Krivične prijave protiv Knjeginjića podnijeli su Duška Jurišić, zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, Sudbin Musić i Ćamil Duraković, a postupak se vodi u skladu sa članom 145a Krivičnog zakona BiH koji se odnosi na izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Knjeginjić je ranije osuđen u Sjedinjenim Američkim Državama za prevaru u stjecanju američkog državljanstva. U presudi je navedeno da je prikrio optužnicu prema kojoj je 1994. godine učestvovao u ubistvu dva bošnjačka civila, bračnog para, zbog čega je osuđen na 12 mjeseci zatvora, a tada naređeno je i njegovo izručenje Bosni i Hercegovini, piše N1.
Detektor je pisao o apelima aktivista protiv Knjeginića koji je pokrenuo peticiju da se zabrani "Dan bijelih traka" te istu podijelio na društvenim mrežama i pozivima uživo.
- Želim ukazati mojim sugrađanima da ovakvim postupcima, naočigled svih nas, organizatori, podržavaoci i učesnici manifestacije ‘Dani bijelih traka’ sipaju blato po srpskom narodu. Još je alarmantnije da vlast Grada Prijedora, za sve vrijeme ‘šenlučenja’ po gradskim ulicama, to mirno posmatra i prećutno odobrava, stoji u tekstu peticije za koju su aktivisti objavili da ju je pokrenuo upravo Knjeginjić.
Dan bijelih traka obilježava se u Prijedoru, ali i širom svijeta svakog 30. maja, u znak sjećanja na 1992. godinu kada su Bošnjaci, Hrvati i ostali nesrbi prilikom kretanja u Prijedoru i okolici bili primorani da stavljaju bijele trake na ruke i tako označavali i svoje kuće.
Haški tribunal je u najmanje dvije pravosnažne presude utvrdio da je nesrpsko stanovništvo Prijedora bilo primorano da “u znak lojalnosti srpskim vlastima” izvjesi bijele plahte pred svojim kućama i nosi bijele marame na ruci. Tribunal je u presudama utvrdio da je više hiljada ljudi ubijeno tokom rata u Prijedoru, kao i da su kroz logore prošle hiljade Bošnjaka i Hrvata.
Bijele trake, kao sudski utvrđene činjenice, ranije su negirale i različite grupe iz Prijedora, poput “Samopoštovanja” i “Principa”, koji su prije tri godine uticali na zabranu mirne šetnje povodom Dana bijelih traka, a konstantno su svojim narativima negirali postojanje bijelih traka, te etiketirali aktiviste koji se bore za izgradnju spomenika ubijenoj djeci Prijedora.
