Tužba umara Konak: Priča iza vilajetske kuće u bistričkoj mahali
Sa lijeve strane obale u bistričkoj mahali smještena je vilajetska kuća, poznatija po nazivu Konak, što u prevodu sa turskog jezika znači dvorac. Sagrađena je, kako za Oslobođenje govori arhitekta Mufid Garibija, u doba vladavine Topal Šerif Osman-paše, koji je vladao u Osmanskom carstvu na ovim prostorima. Čim je imenovan, počeo je sa izgradnjom dvora koja se realizovala relativno brzo, tačnije, 1869. godine u stilu otomanskog baroka, a kasnijim adaptacijama za vrijeme Austro-Ugarske i SFRJ dobio je današnji izgled.
Raskinut ugovor
Rezidencija Konak, posljednji saraj sultanovog namjesnika u Bosni, jedan je od simbola i prepoznatljivih građevina Sarajeva i do prije agresije na BiH ugošćavao je brojne vladare, političare i ostale goste. Nažalost, danas je ovaj nacionalni spomenik BiH skoro potpuno napušten, te propada zbog dugogodišnjeg neodržavanja, čekajući sretnije dane kada će posljednji dvor biti obnovljen te imati funkcionalnu namjenu.
A zašto je to tako? Zašto je graditeljska cjelina Konak, koja je reprezentativno-rezidencijalni objekat, jedinstven ovakvog tipa i namjene u Bosni i Hercegovini, vlasništvo Predsjedništva BiH, prepuštena zubu vremena i tek tako propada, upitali smo Službu za zajedničke poslove institucija BiH.
Naime, Konak se nalazi u vlasništvu Predsjedništva BiH, a za njegovo održavanje zadužena je pomenuta služba.
- Objekat sa parkom i pratećim objektima proglašen je 2007. godine nacionalnim spomenikom Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Odluka propisuje da su dozvoljeni samo konzervatorsko-restauratorski i sanacioni radovi, te je u skladu s tim Služba za zajedničke poslove institucija BiH, nakon preuzimanja upravljanja nad objektom, pokrenula aktivnosti za izradu neophodne projektne dokumentacije za sanaciju, restauraciju i konzervaciju nacionalnog spomenika, kažu u Službi.
Dodaju kako je postupak javne nabavke usluge projektovanja pokrenut 2016. godine, a ugovor o izradi projektne dokumentacije potpisan je 2017.
- Međutim, zbog neispunjavanja ugovorenih obaveza, ugovor je raskinut 2020. godine, objašnjavaju u ovoj službi.
Procijenjena vrijednost sanacije prema Elaboratu iz 2006. iznosila je oko šest miliona KM, međutim, pravu procjenu je trebao definirati Predračun radova iz Glavnog projekta sanacije, konzervacije i restauracije, dok će stvarne troškove sanacije pokazati postupak javne nabavke.
Dalje navode da je nakon raskida ugovora, projektantski konzorcij podnio tužbu protiv Službe za zajedničke poslove institucija BiH, usljed čega su blokirana sredstva za izradu Glavnog projekta sanacije, kao preduslova za radove.
- Usljed zakonskih odredbi, vezano za nacionalne spomenike, bez projektne dokumentacije od ovlaštenog arhitektonskog biroa za projektovanje na nacionalnim spomenicima nije moguće raditi veće intervencije. Na osnovu toga, Služba za zajedničke poslove može obavljati samo nužne radove tekućeg održavanja objekta, te se vrše sitne popravke na očuvanju spomenika, tvrde u ovoj službi.
Prioritetni radovi na objektu su, kako kažu, prije svega, sanacija konstruktivnog sistema i ojačanje nosivosti tla, kao preduslov za sve sljedeće faze, odnosno, instalatersku, interijersku i konzervatorsku.
- U ovoj godini je urađen Elaborat o zdravstvenom stanju stabala u parku Konaka, kao preduslov za intervenciju na njima. Naime, usljed pritiska korijenskog sistema došlo je do pritiska na kameni zid kompleksa prema Ulici konak, što je destabiliziralo geometriju samog zida. Sanacija zida, kao i zamjena oluka na objektu su prioriteti tekućeg održavanja objekta, zavisno od odobrenih budžetskih sredstava za narednu godinu, kratko su naveli, ali smo ostali bez odgovora hoće li se i kada Konak osposobiti i biti rezidencija kakvu Sarajevo zaslužuje.
Sjedište vladara
Arhitekta Garibija smatra da Sarajevo itekako zaslužuje ovakvu rezidenciju. Kako se vremena mijenjaju, tako se, kako kaže, mijenja i odnos prema tom historijskom objektu, jer mnogi zanemaruju njegovu vrijednost.
- Sa svoje dvije etaže i suterenom ovaj konak postao je jedan od najviših objekata u našem Sarajevu. Sam projekat i izgradnju su radili Splićani, Franjo Linardović i Franjo Moise, koji su baš u tom periodu bili nastanjeni u našem gradu. Konak ili vilajetska kuća, napravljena je u klasnom baroku, sa svim elementima rezidencijalne kuće, odnosno dvora, u kojem se moglo kako vladati tako i živjeti. Cijeli objekat je reprezentativan ne samo zbog stila nego i namještajem koji je unikatan. To je posve očekivano, s obzirom na to da je to mjesto odakle su vladali vladari, ne samo Osmanskog carstva nego i Habsburške monarhije, odnosno austrougarski vladari. Svakako, treba istaći da su ovdje dolazili i boravili veziri, među kojima je posljednji vezir Abdurahim-paša iz perioda prve polovine 19. stoljeća, kazuje Garibija.
Posebno ističe da je u Konaku odsjeo i poznati vladar Franjo Josip, kao i ostali austrijski vladari koji su vladali ovim prostorima, jer je Konak, između ostalog, i bio sjedište zemaljskih vladara. Svakako treba navesti, ističe, da su prestolonasljednik Austro-Ugarske monarhije i njegova supruga Sofija nakon atentata bili prebačeni u rezidenciju Konak, gdje su kratko davali znake života, nakon čega im je ljekar baš tu konstatovao smrt.
- U posebnoj ljepoti Konaka i prekrasnom vrtu sa fontanom uživali su mnogi ugledni svjetski zvaničnici koji su dolazili u Sarajevo u doba jugoslavenske zajednice, kaže Garibija.
