Troškovi rastu, zarade nema: "Trenutno se u BiH ne isplati baviti poljoprivredom"
Zasijane površine su sve manje/Ilustracija
Proljeće je već pred vratima, a to za poljoprivrednike znači početak novih muka, zvanih proljetna sjetva. Kao i svake godine, domaći poljoprivrednici se suočavaju sa istim problemima, od kojih je najveći visoka cijena goriva.
Međutim, zbog rata u Ukrajini, ali i američko-izraelskog napada na Iran, svi dosadašnji problemi su dodatno uvećani. Cijene goriva već počinju da divljaju, a na svjetskim berzama se očekuje da bi prvi put u istoriji nafta mogla premašiti cijenu od 200 dolara po barelu. Na sve to, i cijene mineralnih đubriva, kao važnog dijela troškova, odnedavno su počele letjeti u visine.
Prekomjerni uvoz
Ove cijene su i ranije povećavane neposredno pred sjetvu, ali ove godine su one naglo skočile. Od sredine februara do danas cijene su porasle za 20 posto. Sve spomenuto za direktnu posljedicu ima smanjenje površina koje će biti zasijane ovog proljeća. To se posebno odnosi na najplodonosniji dio Bosne i Hercegovine, Semberiju.
- Mi ćemo u Semberiji zasijati oko 26.000 hektara kukuruza, oko 1.000 hektara povrća i oko 18.000 hektara pšenice. Ja još nisam naišao na proizvođača, ovdje u Semberiji i na Majevici, da će povećati proizvodnju. Ljudi se pokušavaju zatvoriti u neki svoj krug da bi pokušali prevazići ovu krizu na najbolji mogući način, rekao nam je Savo Bukejlović, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberija iz Bijeljine.
U FBiH neće biti smanjene površine koje će biti zasijane, jer površine pod povrćem i žitaricama ionako nisu velike.
- Već je to polako krenulo. Njive se oru. Male parcele se zasijavaju. Doduše, ove godine jeste sve skuplje. Mineralno đubrivo je iz dana u dan sve skuplje. Desi se da za jedan dan poskupi za 30 posto. Vidimo šta se dešava i sa gorivom, ali džaba, raditi se mora. Šta će biti na kraju, to niko ne zna, čuli smo od predsjednika Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžada Biče.
Bukejlović je i ovu priliku iskoristio kako bi još jednom ukazao na problem kojim se domaća poljoprivredna proizvodnja doslovno zatire.
- Mislim da nije uredu ni od RS-a ni od BiH da se dozvoli prekomjerni uvoz, jer je time uništena domaća proizvodnja. Poznato je da se dugi niz godina borimo da svaki poljoprivredni proizvođač bude maksimalno zaštićen i da njegov proizvod mora biti plasiran na tržište. Međutim, ovdje je jak uvoznički lobi. Politika, koja je ušla u sve pore života, samljela je poljoprivredu do kraja. Nekada smo u Semberiji imali 12.500 registrovanih poljoprivrednih proizvođača, a sada nas ima 3.000. Od te 3.000, nekih 2.000 se bavi efektivnom proizvodnjom. To je apsurd i poražavajuća okolnost, upozorio je Bukejlović.
Neprestani rast cijena goriva. Naglo poskupljenje mineralnih gnojiva. Rast cijena sjemenskog materijala. Neizvjestan plasman proizvoda. Još neizvjesnija cijena po kojoj će se urod prodati. Kada se ovako poredaju stvari, pitanje je da li se u BiH uopće isplati baviti poljoprivredom.
- Trenutno se ne isplati. Mi imamo jako skupu proizvodnju. Cijene inputa ne mogu pokriti sve ono koliko košta finalni proizvod, a sve to zahvaljujući državi koja ne vodi brigu o tome, jer ovdje ulazi sve i svašta, po damping cijenama, dosta jeftinije nego što su naši proizvodi, rekao nam je Bičo.
Nedžad Bičo: Pomoć stiže, ali je spora/Senad Gubelić
Sličan odgovor smo dobili i od Bukejlovića.
- Trenutno, na današnji dan, ne treba se baviti poljoprivredom. Dugo već govorim o tome. Uvijek sam bio optimista, ali mislim da stvarno više nema smisla, naglasio je Bukejlović.
Poljoprivrednici u cijeloj BiH se uzdaju u pomoć Ministarstava poljoprivrede. Federalni ministar Zijad Krnjić nam je kazao kako će izjave o ovoj temi davati za nekoliko dana, kada bude završen plan sjetve. Od njegove kolegice iz RS-a Anđelke Kuzmić nismo dobili nikakav odgovor.
Serdarov i fotelje
- Federalni ministar poljoprivrede i federalni premijer su najavili povećanje poticaja na mlijeko. Pomoć za proljetnu sjetvu stiže i od kantona, tako da to i nije tako loše, ali je sve to presporo u odnosu na rast cijena, istakao je Bičo.
Situacija u RS-u je potpuno drugačija.
- Ministarstvo poljoprivrede se tu ograđuje. Kažu da je pšenica berzanska roba. Zbog toga mi pšenicu prodamo u bescjenje, a onda, mjesec nakon toga, skoči cijena hljeba. Mi smo prodavali pšenicu po 0,36 feninga po kilogramu. Od 100 kila pšenice, kada se samelje i zamijesi, izađe do 200 hljebova po 450 grama. Pogledajte koliko sada košta 200 hljebova od po 450 grama. Mi godinama trubimo da se ukinu akcize na gorivo. Evo sada je gorivo tri marke po litru, ali šta ako naraste na šest maraka? Podsticaji nisu isplaćeni na vrijeme. Oni prebacuju lopticu jedni na druge, a u RS-u nisu isplaćeni podsticaju za 2025. godinu od 100 miliona KM. Govore kako nema novca, ali zato ima za razne sedarove i slično. Dobri smo im samo kada su izbori, da im sačuvamo fotelje, ali mislim da neće moći još dugo tako da se ponašaju, ogorčeno je zaključio Bukejlović.
Dnevnik O kanala u cijelosti pogledajte u nastavku:
