Trlin za Oslobođenje otkriva sa kakvim optužnicama bi se mogli suočiti Dodik i družina

Davor Trlin, profesor ustavnog prava na Internacionalnom univerzitetu Burch, u izjavi za Oslobođenje prokomentarisao je jučerašnju odluke Ustavnog suda BiH kojima su van snage stavljeni Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, dopunu Krivičnog zakona i odluku Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija Bosne i Hercegovine.

- Zakoni su stavljeni van snage, što znači da nemaju pravni efekat. Prije toga je od istog suda suspendovana njihova primjena u martu, a prema članu III.3.b) Ustava BiH državnmo pravo ako je doneseno na ustavan i zakonit način, stavlja van snage entitetsko, ako je ono u konfliktu sa njim. Samim tim se i ranije moralo postupati po npr Zakonu o Sudu BiH ili Zakonu o Tužilaštvu BiH, a ne po ovim zakonima koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila u februaru, rekao je Trlin.

Važne odluke

Dodik će "pozeleniti" od bijesa: Ustavni sud BiH van snage stavio tri "Miletova zakona"

Konstatovao je da su sve radnje koje su preduzete na osnovu ovih zakona - nevažeće.

- Institucije RS-a moraju uskladiti svoje postupanje s odlukama Ustavnog suda BiH, jer su one konačne i obavezujuće prema članu VI/3 Ustava BiH. Primjena neustavnih zakona može dovesti do dalje političke destabilizacije i eskalacije tenzija između entiteta i državnih institucija, što može uticati na evropski put BiH, posebno nakon kritika iz Brisela. Krivične posljedice su ozbiljne i uključuju potencijalne istrage i optužnice za „napad na ustavni poredak“ (čl. 156. KZ BiH) ili nepoštovanje odluka visokog predstavnika, posebno za ključne figure poput predsjednika RS-a, predsjednika Narodne skupštine RS i premijera RS-a. kazao je on.

Trlin, ipak, ističe kako konkretna krivična odgovornost zavisi od dokaza o namjeri i daljeg postupanja Tužilaštva BiH, dok međunarodne posljedice zavise od reakcija OHR-a i zapadnih partnera.

- Može se slučaj izdignuti na međunarodni rang, ako bi npr. određeni politički funkcioneri RS-a bili pravosnažno osuđeni pred Sudom BiH i za "Napad na ustavni poredak" i /ili eventualno "Neizvršavanje odluka Visokog predstavnika", pa onda Ustavni sud Bosne i Hercegovine po apelaciji utzvrdi da nije bilo povrede člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, tada bi se predmet prebacio na Evropski sud za ljudska prava, po apelaciji tih osuđenih, a po ispunjenju uslova dopustivosti za obraćanje ovom sudu, rekao je Trlin.