Trideset godina Dejtona: Diplomatija, izazovi i različite vizije budućnosti BiH

U novembru 1995. godine usaglašen je Dejtonski mirovni sporazum. Potpisan je u decembru iste godine u Parizu. Trideset godina kasnije bit će obilježen upravo tamo gdje je sve počelo. U Daytonu će se, tako, okupiti brojni gosti, posebno iz zemalja potpisnica Mirovnog sporazuma, ali i mnogi drugi međunarodni dužnosnici. Red svečanih događaja, nastupa naših predstavnika iz kulture i umjetnosti, red akademskih i političkih rasprava.

Parče BiH

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković već je otputovao u Dayton, gdje će ostati do 26. maja. Učestvovat će na proljetnom zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a i javnom forumu “Dejtonski dijalog: Razgovori o miru i sigurnosti na Balkanu”, koji organizuju Univerzitet u Daytonu i ured američkog kongresmena Michaela Turnera.

Danas će biti učesnik panela “Dayton 30 godina kasnije: Današnji izazovi za daljnji put u EU i transatlantsku integraciju”. Predviđeni panelisti su i ministar vanjskih i evropskih poslova RH Gordan Grlić Radman i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.

- Sretan sam što američka administracija s puno energije i strasti organizuje veoma važnu konferenciju o historiji, prošlosti, ali vrlo važno i o budućnosti BiH. U budućnosti treba razmišljati o zaštiti vitalnih interesa svih naroda u ovoj zemlji, ali državu napraviti funkcionalnijom. Zašto bi i kako bi neko opravdao to da se tim etničkim zaštitama sprečava ekonomski prosperitet i ostanak svih ljudi i svih naroda u BiH? Dayton je zaustavio rat i nemam nikakve primjedbe na one koji su tada napravili neke greške, jer je bilo teško, ali je vrijeme da se taj proces završi do kraja, da BiH bude uređena kao zemlja Evropske unije, kaže Konaković.

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović razgovarao je u Washingtonu sa predsjedavajućim Odbora za vanjsku politiku Senata SAD-a Jamesom Rischom.

- Rukovodstvo bh. entiteta RS otvoreno je napalo esencijalne dijelove Dejtonskog sporazuma i to radi u koordinaciji sa onim snagama koje žele destabilizaciju ovog dijela Evrope. Čelnici bh. entiteta RS pokušavaju sakriti činjenicu da je njihova politika proruska i antizapadna, rekao mu je Bećirović.

Razgovarao je i sa američkim senatorom Rogerom Wickerom, koji je osudio antidejtonske poteze rukovodstva bh. entiteta RS, navodeći da njegovo destruktivno djelovanje predstavlja prijetnju Sporazumu, te miru i sigurnosti u BiH.

- Ima ljudi koji i dalje pokušavaju srušiti BiH, Dodik je najeklatantniji primjer cijele te politike, ali nije jedini. Međutim, nesporno je da je odmetnik koji ide ka tome da uzme parče BiH, da naruši sve principe, uključujući Dejtonski sporazum i mir u cjelini. Ogroman je broj građana ove zemlje, pripadnika svih naroda, koji vide BiH kao cjelinu bez obzira na to iz koje političke strukture dolaze. Brojni su i koliko god da su rasuti u dnevnoj politici, ne bi niko, siguran sam, imao hrabrosti da sjedne za sto i kaže da vidimo koje su nove karte. Uloga ove generacije ljudi koji vode zemlju je da ne dozvole da se taj grunt u Ujedinjenim nacijama podijeli i da se nove katastarske čestice naprave, poručio je Zlatko Lagumdžija, ambasador BiH pri UN-u.

Diktat stranaca

Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović također je u Washingtonu, gdje je razgovarala s američkim senatorima iz Republikanske stranke Marchom Blackburn i Berniem Morenom. Ukazala je na važnost uvažavanja Sporazuma i njegovih aneksa, kao i ustavne pozicije svih konstitutivnih naroda i različitih nivoa vlasti u BiH. Izrazila je očekivanje da će BiH početi da živi “bez diktata neizabranih stranaca”.