Tri decenije boli i borbe za istinu: Svijet pamti žrtve genocida u Srebrenici
Dolina bijelih nišana svjedok je istine i trajna opomena/Anadolija
Ovog ljeta obilježava se 30. godišnjica genocida u Srebrenici, najstrašnijeg i najmonstruoznijeg ratnog zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Sredinom maja Organizacioni odbor za obilježavanje 30. godišnjice genocida usvojio je i Program obilježavanja. Aktivnosti se provode širom naše zemlje, ali i svijeta.
Odlukom Generalne skupštine UN-a iz maja prošle godine, 11. juli proglašen je Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, a realizacija aktivnosti počela je još početkom godine. Memorijalni centar Srebrenica -Potočari aktivno sarađuje sa 72 organizacije širom svijeta kako bi se dostojanstveno obilježio 11. juli.
Sjećanje za budućnost
O genocidu u Srebrenici nužno je govoriti tokom čitave godine, a edukacija djece i mladih širom svijeta je imperativ. Lekcije iz prošlosti zalog su za budućnost - da se nikome i nikada ne ponovi Srebrenica. U okviru Programa obilježavanja do sada su održane različite aktivnosti u Francuskoj, Turskoj, Sjedinjenim Državama, Njemačkoj, Nizozemskoj, Belgiji, Srbiji, Australiji, Norveškoj, Italiji i Sloveniji, kao i u gradovima širom naše zemlje.
U Tuzlanskom kantonu traje program “Sjećanje za budućnost: 30 godina od genocida nad Bošnjacima u Srebrenici”, u okviru kojeg je 11. juna na Trgu slobode održan centralni performans “U srcu sjećanja”. Djeca i omladina su u školama i na fakultetima održala performanse sjećanja na ubijene u genocidu. Svi institucionalni kapaciteti u TK-u intenzivno su uključeni u aktivnosti obilježavanja godišnjice genocida.
Od petka je u Istanbulu postavljena izložba “Majkina marama”, a u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari održani su srebrenički susreti arhitekture uz podršku vlade Ujedinjenog Kraljevstva. U MC-u Srebrenica - Potočari u narednim danima održat će se i likovna kolonija. Putujuća izložba “Priče iz Srebrenice” bit će postavljena u Bologni (Italija) od 16. do 21. juna. Ceremonija Nacionalnog dana sjećanja na Srebrenicu u Velikoj Britaniji bit će održana 17. juna, a četiri dana kasnije u planu je Marš mira Guildford u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Od prvog do trećeg jula u Srebrenici i Sarajevu održat će se Međunarodna naučna konferencija: “Srebrenica 30 godina poslije: sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja”. Šestog jula sa vukovarske Ovčare polaze učesnici ultramaratona Vukovar - Srebrenice. Istog dana u Beču, u Austriji, održat će se Marš mira i komemorativni skup. U periodu od šestog do 14. jula u New Yorku će biti postavljena izložba “Majkina marama”, a otvaranje instalacije “Cvijet Srebrenice” u spomen-parku UN-a u New Yorku bit će upriličeno 7. jula. Dvodnevna Međunarodna konferencija “Srebrenica 1995 - 2025: Suočavanje sa prošlošću” počinje osmog jula u sarajevskoj Vijećnici. Istog dana iz Bihaća kreće ultramaraton Bihać - Srebrenica i biciklistički maraton Bihać - Srebrenica. Iz Sarajeva polaze učesnici Automoto kluba SA-offroad: Sarajevo - Srebrenica. Osmog jula počinje i ovogodišnji 21. Marš mira 2025. Prijave za učešće otvorene su do prvog jula, a Pododbor za Marš mira i preživjeli intenzivno rade na pripremama. Jedanaestog jula, na Međunarodni dan sjećanja i na dan kolektivne dženaze i komemoracije, u Tuzli će biti održan mirni protest “Istina i pravda”, a u Sarajevu performans “Ostavi trag u njihova sjećanja”.
U sjedištu UN-a u Beču 11. jula će biti organizovana komemorativna konferencija “Sjećanje, refleksija, pomirenje: U duhu rezolucije UN-a o Srebrenici”. Konferenciju organizuju Bosansko akademsko društvo u Austriji, organizacija sa specijalnim savjetodavnim statusom pri UN-u i Stalna misija BiH pri OSCE-u i UN-u u Beču. 30. godišnjica genocida u Srebrenici obilježavat će se i nakon 11. jula. Sredinom septembra u Sarajevu će se održati Međunarodna konferencija: 30 godina od počinjenog genocida, a u Ljubljani će biti upriličen performans “Cvijet istine i nade”. Predstava Doruntina Basha “Njih više nema” bit će izvedena u Sarajevu krajem novembra, a u New Yorku početkom decembra.
A do sada su za kolektivnu dženazu 11. jula spremni posmrtni ostaci pet žrtava ubijenih u genocidu u Srebrenici. Još se traga za oko 1.000 žrtava genocida, a vjeruje se da se njihovi posmrtni ostaci nalaze u neotkrivenim masovnim grobnicama na područjima gdje je genocid i počinjen.
I ove godine očekuje se na hiljade učesnika Marša mira iz cijelog svijeta/Damir Deljo
- Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine je do sada dobio saglasnost porodica pet žrtava za ukop. Naravno, to nije konačan broj i još ima dovoljno vremena za porodice žrtava čiji su posmrtni ostaci do sada identifikovani da nam daju saglasnost za ukop. Naime, u Podrinje identifikacijskom centru imamo posmrtne ostatke još devet žrtava genocida koje su identificirane i putem DNK metode i od porodica, međutim, još nemamo saglasnost za ukop. Razlog tome je uglavnom nekompletnost tijela, odnosno činjenica da nisu pronađeni kompletni posmrtni ostaci ovih žrtava i porodice se odlučuju čekati još neko vrijeme, ističe Emza Fazlić, glasnogovornica INOBiH.
Traženje nestalih
Objašnjava nam da je još 48 žrtava identifikovano putem DNK metode, ali da porodice nisu pristupile zvaničnoj identifikaciji.
- U većini slučajeva je, također, razlog nekompletnost skeleta ovih žrtava. Mi koristimo ovu, ali i svaku priliku, da apelujemo na one porodice žrtava za koje je utvrđen identitet putem DNK analize, da se ipak odluče na važan korak i daju saglasnost za ukop - iako je to izuzetno teško kada se ima na umu da je pronađena jedna, dvije ili nekoliko kostiju skeleta odrasle osobe koji sadrži više od 200 fragmenata kostiju, poručuje Fazlić.
Objašnjava da je Institut garant da se proces traženja nestalih osoba nastavlja i da će svi dodatno pronađeni posmrtni ostaci ranije ukopanih žrtava svakako biti dodani. Procesi reekshumacije u Srebrenici vrše se svake godine dan ili dva nakon kolektivne dženaze.
- Pitanje nestalih osoba i žrtava genocida je otvorena rana ovoga društva, rana koja krvari. Neophodno je da se svake godine prisjećamo ovih žrtava, da svake godine podsjećamo na sve golgote koje su prošli i ne dozvolimo da se genocid ikada ikome ponovi, ističe Fazlić i dodaje da je ključno da mlade generacije koje dolaze spoznaju istinu.
Zaključuje da je od izuzetnog značaja da smo svjesni šta se dogodilo, da i dalje tražimo pravdu, naše nestale, jer jedno društvo samo tako može ići naprijed.
