Trgovci se mogu natjerati da spuste cijene: Ne kupujte po navici, već gdje je jeftinije
Cijene rastu, građani bojkotuju trgovačke lance, a ko će pobijediti - trgovci ili potrošači, pitanje je na koje bi odgovor mogle dati entitetske vlade, koje bi ovih dana trebale donijeti mjere koje će omogućiti niže cijene osnovnih životnih namirnica.
I dok se sve glasnije priča o dvodnevnom bojkotu, koji počinje danas i trajaće, praktično, do ponedjeljka, jer su nedjelje, barem u Federaciji BiH, neradne, cijene nastavljaju rasti iz dana u dan.
Poziv građanima
U januaru je poskupjelo brašno, a mlinari ne isključuju ni nova poskupljenja. Sada ponovo poskupljuje hljeb, koji se od Nove godine u većem dijelu države i ne možete kupiti ispod dvije KM. Početak godine donio je veće cijene kafe u trgovinama, a cijene dižu i ugostitelji.
Ministarstvo trgovine Federacije BiH najavilo je kako će do ponedjeljka donijeti odluku za koliko artikala će sniziti cijene, pa ih onda zaključati, a do tada, ako građani BiH ne odgovore adekvatno na poziv za bojkot do ponedjeljka, trgovci u Federaciji BiH mogli bi još povećati cijene.
Denis Šulić, ministar trgovine i turizma Republike Srpske, rekao je da će na određene domaće proizvode od marta biti nula marže. Istakao je da će akcija trajati do 30. juna.
- Kampanja Društveno odgovorni nastavlja se i nakon šestog mjeseca. Svi veći trgovački lanci su dio ove kampanje, a većina će se pridružiti i novoj akciji, naveo je Šulić na konferenciji za novinare, dodavši da će tokom narednih sedmica biti definisano koja će to tačno roba biti.
Kaže da će od većih trgovačkih lanaca tražiti da dostavljaju cijene na mjesečnom nivou.
S druge strane, udruženja potrošača u oba entiteta skoro su pa nevidljiva, a razloga je više.
Prvi i osnovni je, kako ističu i u Tuzli i u Banjoj Luci, taj što nemaju sredstava da bi pokrenuli adekvatne akcije i da bi platili dojavljivače.
Gordana Bulić iz Udruženja potrošača BiH za Oslobođenje ističe da oni kao udruženje ne mogu da utiču na trgovce i smanjenje cijena osim bojkotom. Kaže da se Udruženje pridružilo neformalnoj grupi građana koja je pozvala na bojkot.
- Pozivamo građane da se pridruže u što većoj mjeri bojkotu i da kupuju gdje je jeftinije, a ne gdje su naučili, jer tako najbolje mogu uticati na tržišta, rekla je Bulić, te dodala da se time povećava konkurentnost onom ko je jeftiniji, pa će i oni sa većim cijenama biti prinuđeni da ih snize.
Udruženja potrošača bila bi aktivnija u bojkotu, ali nemaju sredstava
Ističe da, ako postoji dogovor između velikih trgovinskih lanaca, onda je tu problem, jer cijene diktiraju oni najjači i to bi trebao biti posao za Konkurencijsko vijeće BiH i nadležne.
Tvrdi da podaci entitetskih poreznih uprava nakon prošlosedmičnog bojkota nisu tačni i da su lažirani.
- Oni nisu mogli primiti prijavu prihoda od petka u ponedjeljak, jer je rok osam dana i trgovci nisu uspjeli ni obračunati, a kamoli platiti prihod od petka, zaključuje Bulić.
Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača Zvono iz Banje Luke za Oslobođenje ističe da je bojkot trgovina pravo građana da time pokažu jesu li zadovoljni ili nisu.
- Naravno da podržavamo bojkot građana, ali nismo organizatori, imaju pravo da odluče gdje će trošiti pare i hoće li ih trošiti, kaže Vasilić.
Dodaje da će se efekti bojkota tek vidjeti u narednim sedmicama, ali da je pozitivno to što će se bar malo pokrenuti i oni koji mogu nešto da urade na tom planu.
- A to su vlade na svim nivoima, kada se radi o maržama, određenim stopama PDV-a, sve je to u nadležnosti vlasti. Zakon o pravima potrošača se, nažalost, ne bavi cijenama nego posljedicama toga, ističe Vasilić.
Kaže da bi trebalo da se organizuju udruženja potrošača, pa dojavljuju cijene, ali to zahtijeva određene materijalne troškove.
- Međutim, kako se finansiraju udruženja, mi za to sredstava nemamo. U početku smo mi to radili, angažirali ljude. Ni u FBiH, a posebno u RS-u, mi prošle godine nismo dobili nijednu marku za materijalne troškove, radimo volonterski, objašnjava Vasilić.
Dodaje da se u Republici Srpskoj priprema novi zakon o potrošačima, te da će Udruženje pokušati djelovati tako da se u taj zakon ugrade nove odredbe.
Ističe da inspekcije ne rade dovoljno, a da je Vlada RS-a ta koja može da odredi ili ograniči cijene.
- Sve ove akcije su kratkog daha. Mora se uraditi nešto na duže staze. Vi znate da godinama ne možemo da se dogovorimo da se na neke namirnice uvede nulta PDV stopa. Onda bismo mogli juriti trgovce kolike su uzeli marže, a dok to ne napravimo, nemamo kontrolu uvoznih faktura. Ima tu dosta posla za inspekciju, zaključuje Vasilić i dodaje kako cijene stalno rastu, a trgovci hvataju zadnji voz.
Građani u Hrvatskoj bojkotuju sve oblike trgovine/Anadolija
Tvrdi da bi trebalo da se kontrolišu i proizvođači, pa onda svi u lancu do trgovaca.
- Ako pratite tržne centre, vidite da nijedan nije poslovao s gubitkom. Tu ima posla za inspekciju, mi ne možemo ući da kontrolišemo šta su oni uzeli, pogotovo što je kod nas slobodno formiranje marži. Trgovci nam otvoreno kažu: “Šta vi nama možete, mi ćemo nultu uzeti, pa ćemo na drugom proizvodu naplatiti 300 posto maržu.” Ovaj bojkot je samo upozorenje i jednoj i drugoj strani. Kad već dogori do nokata, neće biti obzira ni prema kome, ni prema vlasti, ni prema trgovcima, naglašava Vasilić.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, za Oslobođenje ističe da je dobro što se pokrenulo nešto organizovano, ali u neku ruku i spontano.
- Potrošači su se pokrenuli, pa su alarmirali i udruženja da uđu u tu priču. Potrošači su počeli da izražavaju nezadovoljstvo cijenama koje se svaki dan mijenjaju u tržnim centrima. S druge strane, vidimo da samo kad se organizovano nastupa, onda se i organi i institucije pokrenu, jer oni ne rade ništa korisno za građane dok ih neko ne natjera na to, naglašava Pavlović.
Najveće marže
Napominje da je loše to što je pozicija takva da se ne može uticati na ulazne cijene i da trgovci dižu cijene na proizvodima koji nisu pod maržama.
Prema računici Hadisa Bajrića, profesora na Mašinskom fakultetu u Sarajevu, neto profitna marža deset najvećih maloprodajnih lanaca u FBiH u 2023. iznosila je 6,46 posto.
Otkrio je i da je to duplo više u odnosu na prosječne neto marže u EU i SAD-u, piše Radio Slobodna Evropa.
- Podaci koje sam obradio, prikupio i analizirao su podaci koji su javno dostupni na web stranicama agencija i organizacija koje se bave praćenjem poslovnih efekata rezultata, kako trgovačkih kompanija, tako i ostalih industrijskih preduzeća, rekao je Bajrić.
On kaže kako je sa ovim podacima htio poručiti nadležnima da je potrebno provesti analitičniji pristup problemu poskupljenja.
