To nije borba protiv siromaštva - Kešetović za Oslobođenje: Vlada se igra fiskalne reforme

Visoki doprinosi u Federaciji BiH i dalje su goruća tema. Vlada Federacije BiH trebala bi predstaviti plan koji će omogućiti opstanak poslodavcima, naročito malim biznisima, a kako bi platili doprinose na minimalnu plaću koja od 1. januara ove godine iznosi 1.000 KM.

Zamrzavanje doprinosa

Privrednici koji imaju male biznise za srijedu su najavili proteste ispred zgrade Vlade FBiH, gdje bi se trebala održati sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH.

Zbog povećanja minimalca

Hoće li porasti broj nezaposlenih u FBiH? Oglasila se Agencija za rad i zapošljavanje

Poslodavci su jučer poslali saopćenje za javnost, objavivši da traže zamrzavanje doprinosa na platu, na nivou zatečenom na kraju prošle godine, odnosno na nivou minimalne plate, usklađeno sa metodologijom za utvrđivanje minimalne plate.

U tom udruženju smatraju da u minimalnu platu radnika treba biti uključen porez na dohodak, čime se postižu efekti smanjenja poreske osnovice, a time i smanjenje doprinosa.

S obzirom na to da će povećanjem minimalne plaće na iznos utvrđen Odlukom Vlade FBiH (1.000 KM), iz tržišnih i radno-pravnih razloga nužno doći do usklađivanja, odnosno porasta ostalih plaća u kompanijama, Udruženje predlaže odobravanje isplate neoporezive naknade na ostale plate radnika, u iznosu do 450 KM ili drugom približnom iznosu sa kojim se usaglase socijalni partneri.

Izudin Kešetović, ekonomski stručnjak, ocijenio je za Oslobođenje da se Vlada FBiH igra fiskalne reforme, te da povećati minimalnu plaću na 1.000 KM nije borba protiv siromaštva.

Izudin Kešetović: Fiskalna reforma je složen proces

- Borba protiv siromaštva znači ekonomska reforma, fiskalni zakoni nisu šala, to je jedan složeni proces. Mislim da je najbolje rješenje koje predlaže Američka trgovačka komora, ističe Kešetović.

Američka trgovačka komora u BiH, u pismu koje je uputila Vladi i Parlamentu FBiH naglašava da je, paralelno sa poboljšanjem položaja radnika, neophodno hitno smanjenje troškova rada tj. rasterećenje poslodavaca, koje bi rezultiralo povećanjem konkurentnosti roba i usluga koje pružaju na domaćem i inostranom tržištu.

- Jedino održivo rješenje jeste sveobuhvatna sistemska reforma fiskalnog sistema, koja bi trebala biti izvršena u što kraćem roku, tj. po hitnom postupku. Provođenju reforme bi trebalo prethoditi usvajanje trogodišnjeg Fiskalnog plana sa mjerama koje će osigurati pozitivan trend godišnjeg GDP-a. Fiskalni plan bi bio osnova definisanja strategije fiskalne reforme. To znači usvojiti zakon o fiskalizaciji transakcija u FBiH koji je Vlada FBiH dostavila u nacrtu na javnu diskusiju u decembru 2024. godine. Zakon bi trebao značajno smanjiti sivu ekonomiju, jer će omogućiti, pored hardverske fiskalizacije koja je trenutno u primjeni, i softversku (online) fiskalizaciju, koja je neophodna kako bi se pratili trendovi i promjene na tržištu (online trgovine, internet-prodaje, prodaje na daljinu, itd.) u realnom vremenu i time dodatno onemogućile manipulacije prometima prvobitno registrovanim kroz fiskalne kase, ističu iz ove komore.

Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH ističu da će pravi efekti Odluke Vlade FBiH o povećanju minimalne plaće na 1.000 KM biti vidljivi tek za najmanje tri mjeseca od početka njene primjene.

- Početak svake godine, a naročito januar je mjesec u kojem se javljaju oscilacije u kretanju na evidencijama nezaposlenih zbog kraja poslovne godine, prestanka rada na određeno vrijeme, fluktuacije sezonskih poslova u zimskoj sezoni i sezoni praznika. Naše mišljenje je da samo analizirajući efekte u prvom kvartalu 2025. godine možemo doći do realnih pokazatelja da li je Odluka imala pozitivan ili negativan efekat na tržište rada, ističu iz Agencije.

Ko je najugroženiji?

Osvrnuli su se i na efekte Odluke Vlade Republike Srpske iz 2024. godine, kada je najniža plaća porasla sa 700 na 900 KM neto i gdje su također bila očekivanja da će biti jači udar na tržište rada usljed povećanog broja prijave na evidenciju nezaposlenih po osnovu prestanka radnog odnosa.

Najavljeni i protesti

Više od 1.000 privrednika iz FBiH potpisalo peticiju o minimalnoj plati i doprinosima

- Ali se na kraju ispostavilo da je ova mjera pogodila samo one sektore gdje su prosječne plate niske (prerađivača industrija - sektor proizvodnje obuće i odjeće, trgovina i dr.) i da je to dijelom kompezovano mjerama Vlade RS-a (sufinansiranje zarada), ističu iz ove agencije.

Edhem Biber, nekadašnji predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH, za Oslobođenje kaže da će sutra na proteste privrednici koji se bave samostalnim djelatnostima.

- Njih će najviše ovo pogoditi, jer će biti povećana davanja. Firmama koje imaju četiri do pet radnika godišnje će sad davati deset hiljada KM više, tako da oni traže ozbiljna rješenja i te kompenzacije koje su najavljene od Vlade da se ne bi otpustili ljudi. Vjerovatno u Vladi o tome i razgovaraju ovih dana i predložit će neka rješenja ESV-u, zaključio je Biber.