Tegeltija je zakočio MAP
Svjedoci smo da je BiH u velikom zastoju kad je u pitanju euroatlantski put, a u prilog tome govori i činjenica što u prošloj godini nije bilo aktivnosti na implementaciji Programa reformi BiH (ANP). Na sve to država nema ni Komisiju za NATO-integracije, a što je direktna odgovornost vladajućih političkih struktura. Podsjećamo, Programom reformi BiH, donesenim u novembru 2019, utvrđeno je da nastavak svih aktivnosti u vezi s NATO-integracijama provodi pomenuta komisija pri Vijeću ministara.
Pozivi iz Bruxellesa
Slaven Kovačević, savjetnik za vanjsku politiku BiH člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, navodi da je od ministra odbrane BiH Sifeta Podžića dobio informaciju kako je u vojnom aspektu ispunjeno više od 70 posto obaveza iz Programa reformi.
- Programom je utvrđeno da Komisija za NATO-integracije treba nastaviti sve aktivnosti kao što je radila i prije 2019, ali, nažalost, neaktivnostima Vijeća ministara nije ni formirana. S obzirom na to da se formira po dužnosti, tu ne može biti svako. Iz različitih ministarstava se ljudi imenuju u komisiju i koliko mi imamo informaciju, formiranje koči konkretno predsjedavajući Vijeća Zoran Tegeltija (SNSD). Očekujemo da će Vijeće početi raditi svoj posao, a od ovih preostalih 30 posto neispunjenih obaveza napraviti drugi program reformi i onda ga dostaviti u sjedište NATO-a u Bruxellesu, kaže Kovačević.
BiH je trebala najkasnije do kraja 2020. dostaviti drugi godišnji nacionalni plan kako bi potvrdila aktivno učešće u MAP-u. Iz Ministarstva odbrane kratko nam kažu da su sve aktivnosti na dostavi drugog programa blokirane upravo zbog nepostojanja komisije, a poznato je da je SNSD-u sporan i njen naziv.
Alija Kožljak, bivši vojni predstavnik BiH, ističe da je naša zemlja u zastoju po pitanju NATO-integracijskog puta.
- Slušamo izjave onih koji koče te procese, uglavnom političkih predstavnika iz RS-a, koji ponavljaju da ne možemo dalje zato što nismo potpisali MAP. Izgleda da neko ponovo hoće da politizira to pitanje. Proces ide, mi se ne udaljavamo od NATO-a, jedino što sporije napredujemo na tom putu. NATO nas sada čeka i vjerovatno će nakon ovih praznika biti puno poziva iz Bruxellesa. Uglavnom će to biti pojedinci koji se bave operativnim aktivnostima i oni će sagovornike u Ministarstvu odbrane i MVP-u kontaktirati i tražiti što prije dostavljanje dokumenta, navodi Kožljak i dodaje da OSBiH čini sve što je u njegovoj mogućnosti da ispuni odgovore na izazove koje nosi integracijski put, ali zbog budžetskih ograničenja, to nije u stanju.
Bez pomaka
- Bruxelles je svjestan situacije, da mi nismo u stanju riješiti sve ove probleme iz razloga što imamo vlast koja nije sposobna donijeti najbitnije odluke, i zbog toga se iskreno nadam da će se i međunarodna zajednica i nova administracija SAD-a i EU angažovati na taj način, da to gledanje kroz prste bude tako što će prisiliti domaće aktere na zajedničko iznalaženje rješenja. Mi 25 godina tražimo rješenje kako ubrzati euroatlantski put BiH, ona su postojala, ali implementacije nema, kaže Kožljak.
Berko Zečević, vojno-politički analitičar, navodi da nam ni vrijeme ne ide naruku, jer zbog korone i smjene vlasti u SAD-u, naša zemlja ni narednih pola godine neće imati bitnih promjena u implementaciji odluka definisanih MAP-om.
- Imajući u vidu kako funkcioniše ovo naše Vijeće ministara, mi mirne duše možemo očekivati da ni u ovoj godini neće biti značajnijih pomaka. Možemo se nadati da će se tek za dvije godine, ako dođe do bitnijih promjena u odnosima političkih struktura, promijeniti tempo implementacije zahtjeva ka MAP-u, zaključuje Zečević.