Teatar je živ mehanizam: Prostor gdje mladi ljudi razvijaju kreativne sposobnosti, spoznaju sebe i svijet u kojem žive
Mostarski teatar mladih jedna je od najvažnijih umjetničkih organizacija za mlade u Bosni i Hercegovini. Osnovan je 1974. kao prvi teatar za mlade u Mostaru. Ova ustanova ne broji članove, te se uključiti mogu svi, bez obzira na profesiju kojom se bave. Tako se ni godine ovdje ne broje, kao ni dolasci, a mlada glumačka postava probe počinje laganim zagrijavanjem i igranjem određenih komada.
Ono što fascinira je koliko svi ovi mladi glumci na sceni lako preuzimaju karakteristike likova koje izvode. Kažu kako im upravo gluma pomaže da izraze unutrašnje osjećaje.
Povratak na pozornicu
- U Mostarskom teatru mladih sam od jula 2016. godine. Na nagovor prijatelja sam se uključila i, kada sam došla, shvatila sam da meni teatar služi za ličnu katarzu. Privuklo me to pročišćenje iznutra, izražaj koji imamo priliku da obznanimo. Igrala sam u većini predstava, prošla sam sve žanrove, a najprivlačnije su mi tragedije, jer tu osjećam da mogu da iznesem ono što osjećam, kaže nam Edina Delalić, bachelor psihologije i sociologije.
Mlada glumica i studentica Sara Kljajić kaže nam kako je njoj rad u ovoj ustanovi pomogao da bude otvorenija, zbog čega se nakon pauze od nekoliko godina vratila na pozornicu MTM-a.
- Napravila sam pauzu od nekoliko godina, pa sam se ponovo vratila 2019. Tada, prvi put kada sam se uključila u ovu priču, nisam uopće znala šta je ovo. Međutim, energija koju sam osjetila od ljudi koji su tada bili tu me potakla da se dalje oslobodim u životu, prema osobama, da postanem otvorenija. To me na koncu potaklo i da se vratim, kaže Sara.
Dugogodišnji član Teatra mladih je i Sabahudin Dino Gluhović, koji je za teatar čuo preko dječijih kreativnih bajkovnica i od tada, kaže, stvorila se velika ljubav prema ovoj umjetnosti.
- Sudjelovao sam u velikom broju predstava. U zadnje vrijeme dosta smo nagrada pokupili sa “Hasanaginicom”, tačnije predstava koju mi igramo nosi naziv “Fatima, nevjesta od boli”. To je dramski tekst koji je adaptirala pokojna Ljubica Ostojić za nas. Evo, baš u ovom mjesecu za rođendan našeg teatra, igramo stotu izvedbu upravo te predstave, ističe Sabahudin.
Ovaj teatar izvodi sve žanrove, a 24. ovog mjeseca slavi 48. godišnjicu postojanja, u čiju će čast 21. februara u Narodnom pozorištu izvesti već pomenutu predstavu. Direktor MTM-a Sead Đulić, koji je ujedno jedan od osnivača ove kulturne ustanove, zaslužan je za brojne generacije glumaca koje je iznjedrila ova ustanova.
- Ja nikad ne znam koliko nas ima i zapravo ne volim to reći, jer mi ne vodimo nikakvu evidenciju. Ovdje nikad nije bilo članarine, niti audicije, provjera da neko sad polaže ispit kako bi postao član. Ovdje je dovoljno doći i reći “ja hoću”, a onda će svako naći sebi mjesto bez obzira na kreativne sposobnosti ili neke druge okolnosti. U svim ovim godinama imali smo članove sa određenim invaliditetom, nekim poteškoćama i slično, ali smo nalazili mjesta za sve. Ovo je prostor gdje mladi ljudi razvijaju kreativne sposobnosti, spoznaju sebe i svijet u kojem žive, priča Đulić.
Društvena zbilja
Pripreme za jednu predstavu traju i po 60 do 70 proba, ovisno o kakvom komadu se radi, ističe Đulić.
- Ako idemo iz radioničkog procesa, to traje duže, jer koristimo minuli rad. Vrlo je teško reći koliko tačno traju pripreme, pogotovo jer naše predstave nisu nikad gotove. Pripremamo stotu “Fatimu, nevjestu od boli”, što ne znači da nećemo ubaciti neku novu scenu, jer nam je, eto, nešto sinulo. To je živ mehanizam, kada nemamo šta raditi na predstavi, onda ne treba više igrati, to je naše pravilo. Naše predstave žive dugo, godinama, igraju se puno, ističe direktor MTM-a.
Đulić dodaje kako je važno svima dati priliku da se izraze jer, kako tvrdi, ovdje im nije cilj školovanje glumaca.
- Apsolutno je nebitno da li će svi oni biti dobri glumci. Zato i možemo da radimo predstave u kojima oni progovaraju svojim generacijskim stavom o društvenoj zbilji u kojoj žive bez obzira na to je li nam predložak Čehov ili Shakespeare ili je došlo iz radioničkog procesa, ističe Đulić, koji je sam ove sedmice stao na daske, u sklopu Dana antifašizma, koji traju u Mostaru.