Talas bunta mladih: Studenti Balkana donose promjene, nada su u bolje sutra

Protesti studenata u BiH shvaćeni su kao nada u bolje sutra. Oni mogu natjerati vlast i podstaći građane da se pobune zbog toga što je sistem zakazao i da ga mijenjaju. Promjene su počele od Srbije, a studenti Balkana dobili su podršku širom svijeta. Fokus djelovanja studenata je pritisak na sve institucije da rade svoj posao.

Problemi društva

Protest studenata prvi je korak i prva akcija, rekli su nam studenti neformalne studentske organizacije “Hoće l’ ta promjena?” Kažu da je njihovo djelovanje transparentno, ali da ostaju djelovati u anonimnosti. Adi Selman iz Karton revolucije kaže da je u toku vrijeme promjena.

- Mi smo u ponedjeljak u Sarajevu, prvi put, nakon 30 godina imali masovno okupljanje studenata. To znači da su, konačno, mladi ljudi i svi građani BiH postali svjesni svojih prava, da je jako važno da se ujedinimo u borbi za pravdu i budućnost. Naše je iskreno mišljenje da studenti mogu biti pokretači promjena i poziv bh. društvu, akademskim građanima da svi zajedno nastavimo tu borbu, rekao nam je Adi Selman iz Karton revolucije.

Talas bunta mladih prethodno je pokrenut u Banjaluci. Studenti, učenici i brojni drugi pružili su podršku studentima u Srbiji, koji već mjesecima protestuju i vrše blokade zahtijevajući političku i krivičnu odgovornost za pad nadstrešnice u Novom Sadu, gdje je nastradalo 15 osoba, daju i podršku studentima Sarajeva u borbi za pravdu za stradale u poplavama i odronima u Jablanici.

- Mi smo pozvali građane Sarajeva i druge građane da se pridruže protestima, jer pitanja koja su studenti problematizirali nisu samo studentska pitanja i mi, kao društvo, moramo pokazati više zajedništva i empatije da ljudi govore o nekim problemima koji nisu “njihovi”. Međutim, svaki problem koji je od društvenog značaja pogađa svakog pojedinca, rekao nam je predsjednik SPUS-a Imran Pašalić.

Profesor sarajevskog FPN-a Asim Mujkić kaže da je važno da protesti u BiH budu što više bosanskohercegovački, baš kao što se protesti u Srbiji odvijaju na većini univerziteta. To je važno, kaže profesor Mujkić, jer je korupcija, koja odnosi ne samo perspektivu života nego i same živote, problem cjelokupnog društva u BiH, baš kao što su žrtve pada nadstrešnice rezultat korumpiranog režima u cijeloj Srbiji.

- A ko će, ako neće studenti. U Srbiji su pokrenuli sasvim drugačije tipove društvene solidarnosti i svojim djelovanjem unijeli u svakodnevnicu sasvim nove perspektive gledanja na stvari. Lavina dešavanja, pa i promjena, tamo je već na djelu. To je društvena grupa koju će većina građana, s pravom, prepoznati kao nekorumpiranu, nepotkupljivu, kao one koje itekako treba pitati u kakvom društvu žele da žive, jer su oni generacija koja dolazi. Većina će ih, kao što je to slučaj u Srbiji, prepoznati kao svoju djecu, svoje unuke, svoje najmilije. Još važnije, to je društvena grupa koja je najmanje pogođena teretima iz naše nedavne prošlosti i stvarno ima priliku da počne od nule, a da prema historijskim događajima ima dovoljnu distancu da može objektivno o tome govoriti, govori nam prof. Mujkić.

Pašalić ističe da studente ne zanima bilo koja politička opcija niti su usmjereni protiv bilo kojeg pojedinca koji se nalazi na nekoj poziciji.

Iste muke

- Fokus su institucije u najširem smislu. Mi želimo da institucije rade i to je najznačajnije spomenuti. To se dešava i u Srbiji. Niko nikoga nije targetirao pojedinačno, to se nije desilo u BiH niti će se dešavati, naglašava predsjednik Studentskog parlamenta UNSA.

I strani mediji izvještavaju o buđenju mladih na Balkanu. Nakon Srbije, protesti su počeli u Crnoj Gori i BiH. Agencija Reuters javila je da se u Sarajevu okupilo stotine studenata, “zbog propusta vlasti da preuzmu odgovornost za smrt 27 ljudi u razornim poplavama početkom oktobra ili da hitno pomognu preživjelima”. Washington Post, koji se pozvao na agenciju AP, ističe da upravo studentska solidarnost ilustrira zajedničke kritike u balkanskim nacijama, koje muče mito i optužbe za nesposobnost i loše upravljanje. Srbija, BiH i Crna Gora teže ulasku u Europsku uniju, ali su reforme u tim zemljama spore.

Današnji Dnevnik O kanala pogledajte u nastavku: