Tako to rade SNSD-ovci: Kako je spriječena rasprava o stanju u javnim preduzećima u RS-u

Na zahtjev zastupnika opozicije Narodna skupština RS-a danas je trebala raspravljati o stanju u javnim preduzećima u RS-u. Prema tvrdnjama koje su u proteklom periodu iznosili opozicioni političari, javna preduzeća u RS-u su navodno "legla" korupcije i kriminala. Zbog toga su i tražili da se "pročešlja" njihovo poslovanje.

Skupili su dovoljan broj potpisa za podnošenje zahtjeva za održavanje posebne sjednice, tako da bjegunac pred bh. pravosuđem i predsjednik NSRS Nenad Stevandić nije imao kud nego sazvati sjednicu. Međutim, zastupnici iz reda vladajućih stranaka, okupljenih oko SNSD-a, su ipak spriječili ovu raspravu i to tako što su glasali protiv predloženog dnevnog reda, čime je sjednica okončana i prije nego što je počela.

Šef Kluba zastupnika SDS-a Ognjen Bodiroga istakao je da je nedopustivo što poslanici nisu razmatrali informaciju o stanju u javnim preduzećima, dok je šef Kluba zastupnika PDP-a Igor Crnadak najavio da će predstavnici opozicije, na redovnoj sjednici insistirati da se raspravlja o situaciji u javnim preduzećima. Predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović je dodao da vladajuća većina "želi da prikrije situaciju u javnim preduzećima".

U nastavku bi trebalo da se održi redovna sjednica NSRS-a. Na njoj je bilo predviđeno da se raspravlja o prijedlogu zakona o zaštiti ustavnog poretka, koji bi vladajućem režimu u RS-u omogućio praktično da hapsi i zatvara svakoga ko se s njima ne slaže. Međutim, ovaj prijedlog je jučer povučen s dnevnog reda.

Umjesto toga "glavna zvijezda" predloženog dnevnog reda je deklaracija o migrantima, koju je predložio još jedan bjegunac pred bh. pravosuđem i predsjednik RS-a Milorad Dodik. Njome se izražava protivljenje svakom planu koji podrazumijeva otvaranje centara za smještaj migranata na teritoriji BiH, a naročito u RS-u. Međutim, čak i da bude usvojena, ova deklaracija ne znači ništa.

Prvi razlog je to što je pitanje migracija u isključivoj nadležnosti države BiH. Osim toga, deklacija je po svojoj definiciji neobavezan akt, koji ne proizvodi bilo kakvu pravnu snagu, a njome se samo iskazuje stav parlamenta.