Tajni sastanci otvaraju velika pitanja: Željka Cvijanović ide srednjim putem
Posjeta Željke Cvijanović Washingtonu prošla je bez zvaničnih najava i saopćenja
Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović ponovo je otputovala u Washington. Iako je na američkoj crnoj listi od 2023, ovo joj je drugo putovanje u Sjedinjene Države u posljednja četiri mjeseca. Prema informacijama koje ističu mediji, Cvijenovićeva se iza zatvorenih vrata sastala sa zamjenikom državnog sekretara Sjedinjenih Država Christopherom Landauom.
Dogovor u BiH
Ivica Puljić, dugogodišnji novinar sa adresom u Washingtonu, a danas dopisnik FTV-a, poručio je da se sigurno razgovaralo o uklanjanju Milorada Dodika iz političkog života. Naglasio je da je u pratnji Cvijanović bila i Ana Trišić-Babić, bivša Dodikova savjetnica za vanjsku politiku, za koju kaže da je moguća naredna šefica diplomatije Bosne i Hercegovine.
- Amerikanci su podržali Dodika davne 1998, kao što sada daju potporu gospođi Cvijanović, poručio je Puljić.
Dodao je i da je Rusija veoma aktivna u UN-u, u Sjedinjenim Državama, posebno u New Yorku, a u svom izvještaju su naveli da “Bošnjaci i Hrvati podržavaju nacizam”.
- Nije velika tajna da su određeni krugovi jako nezadovoljni u SAD-u zbog onoga što je bivša administracija napravila suspendovanjem Ustava na 24 sata. A kada suspendujete Ustav, srušili ste pravni sistem države. To je izazvalo haos koji trenutno imamo. Nova administracija želi da se situacija riješi na drugačiji način i da se radi na funkcionalnosti države BiH, smatra nekadašnji diplomata prof. dr. Draško Aćimović.
SAD su, naglašava, vrlo jasno stavile do znanja da pitanje funkcionalnosti BiH treba da se riješi konsenzusom, odnosno da ga riješe sve stranke u BiH - i vlast i opozicija u oba entiteta. Objašnjava da to znači rješavanje problema bez nametanja, ali sa dugim i teškim pregovorima. Upozorava da se unutar BiH neprestano vrti priča koja vodi u sve veću krizu. Niko ne želi da razgovara i napravi državu funkcionalnom kako ne bi bila prva po kriminalu i korupciji. Podsjeća da su prije četiri godine na vrhu te ljestvice bile Rusija i Ukrajina. Danas su to BiH i Bjelorusija.
- Važan je sveobuhvatni geopolitički kontekst u kojem se nalazi država i problemi koje ima, ističe naš sagovornik i zaključuje da nije moguće znati o čemu se govorilo iza zatvorenih vrata.
Prof. dr. Mladen Mrdalj, predavač na Wenzhou-Kean University u Kini, ističe da, iako Dodik relativno često posjećuje Moskvu i time gura prst u oko Washingtonu, njegovi dugogodišnji lobistički napori u SAD-u svjedoče da je svjestan kako ga Moskva ne može zaštititi u slučaju da Washington odluči da ga aktivno i ozbiljno pritisne.
- Poslednji dugi intervju sa uglednom konzervativnom novinarkom Larom Logan i podrška penzionisanog generala Michaela Flynna koji je donedavno bio blizak sa Trumpom, dodatno svedoče tome da Dodik smatra da se ta ulaganja isplate. Sa druge strane, inercija u Ministarstvu spoljnih poslova SAD-a ide protiv interesa RS-a i Dodika, ali dinamika odnosa Putina i Trumpa će ipak nositi prevagu. Ukoliko se ti odnosi pogoršaju, Trump može odlučiti da bes iskali na najslabijem proruskom lideru u regiji, a to je Dodik. Ukoliko se ti odnosi poboljšaju, Dodik će imati više slobode za svoju politiku. Malo šta Vučić može učiniti da na to utiče, ističe prof. dr. Mrdalj.
Kaže da se Cvijanovićeva u tu priču uklapa kao neko ko može biti Dodik 2.0 u slučaju da se nastave i pojačaju pritisci na lidera SNSD-a da odstupi. Smatra da ranije Dodik nije dozvolio da Cvijanovićeva preuzme veću vanjskopolitičku ulogu. Iz tog razloga je Rusiju, nakon dugo vremena, posjetila tek ove godine.
- Ove godine je bila i u New Yorku, u UN-u, iako je pod sankcijama, a njena tekuća poseta svedoči da to nije bilo samo protokolarno već da uživa Dodikovo poverenje i u pogledu spoljne politike u najvažnijim centrima za RS: Moskvi i Washingtonu, kaže prof. dr. Mrdalj. Smatra da će, ako popuste pritisci na Dodika, Cvijanovićeva nastaviti ulogu najbližeg Dodikovog političkog insajdera.
- Sad se postavlja pitanje da li Cvijanovićeva u Washingtonu lobira za Dodika ili za sebe. Najsigurnija opcija bi joj bila da ide srednjim putem, putem mlakog lobiranja za Dodika: ako Dodik uspe da se održi, ona će moći da tvrdi zasluge za sebe, a ako ne, ona će moći da se nametne, zaključuje naš sagovornik.
Politički analitičar iz Hrvatske Davor Gjenero kaže da, iako su analogije rijetko korisne za objašnjavanje političkih procesa, čini mu se da u trenutnoj situaciji u kojoj se nalazi Dodik, itekako vrijedi jedna.
- I to analogija između današnje Dodikove i nekadašnje pozicije Radovana Karadžića, te uloge Biljane Plavšić (poslije osuđene za ratne zločine) u postkaradžićevskoj tranziciji, s ulogom Željke Cvijanović kao eventualne privremene nositeljice vlasti u razdoblju koje će uslijediti nakon dugogodišnje Dodikove dominacije u srpskom političkom tijelu, kaže Gjenero.
Kratkoročna vlast
Ističe da je izvjesno da je Biljana Plavšić snažno lobirala u odnosu prema SAD-u i to upravo kako bi se ona našla na poziciji onoga tko je obnašao tranzicijsku vlast, kao što su krugovi oko Radovana Karadžića vjerovali da je taj odabir za njih najmanje zlo u situaciji u kojoj su se našli.
- Međutim, niti je Plavšić mogla, a ni htjela, zaštititi Karadžića, niti je njena vodeća pozicija mogla trajati duže od kratkog prijelaznog perioda, a niti ju je kooperativnost u toj tranziciji osigurala oslobođenje od kaznene odgovornosti pred ICTY, ističe naš sagovornik.
Naglašava da je istina da akteri oko Dodika i SNSD-a već neko vrijeme mahnito troše javne fondove za lobiranje kod američke administracije, ali se za sada ne čini da u tome imaju ikakve ozbiljne uspjehe.
- Više izgleda da marginalci koji su bili povezani s tom administracijom (Rod Blagojevich, Richard Grenell) naplaćuju reket Dodiku i njegovom krugu. Kad je riječ o lobiranju, već se dugo zna da američka administracija - i ne samo nova Trumpova, to je činila i ranija Bidenova - lobira kod Cvijanović i nudi joj izlaz iz situacije u kojoj se našla zbog Dodika, a koji je prešao sve crvene linije. Više se čini da je Cvijanović odlučila iskoristiti kartu za bijeg iz Dodikova kruga koju nudi američka administracija nego da je ta administracija pala pod utjecaj Blagojevicha, Grenella i njihovih „lobiranja”, smatra Gjenero.
A ako je tako, ističe Gjenero, Dodika ne čeka ništa dobro od dojučerašnje najvjernije i najpovjerljivije saradnice, a Cvijanovićevoj predstoji razdoblje koje će biti teško i u kojem će morati rušiti mostove, a bez nade da se dugoročno održi na vlasti.
- Ne čini se da je Dodik nju odabrao kao nasljednicu, čini se da bi on kao nasljednika radije vidio svog sina, načelnika Laktaša Miroslava Bojića ili dosadašnjeg ministra unutarnjih poslova Republike Srpske Sinišu Karana, zaključuje Gjenero.
