Svjetski turistički potencijal u BiH ostaje neiskorišten zbog nemara vlasti - "Ne možemo dalje"

Željava, bivši vojni aerodrom JNA u planini Plješevici, gubi perspektivu, jer brojni planovi istoimenog Aerokluba iz Bihaća padaju u vodu zbog birokratskih blokada.

Podsjećamo, Oružane snage BiH deminirale su ovo područje krajem prošle godine, a Aeroklub Željava, koji je dobio pistu na upravljanje, planirao je oživiti letenje, organizovati razne susrete i festivale na Plješevici, što bi doprinijelo turističkoj ponudi grada Bihaća. Ipak, Gradska uprava nije dijelila ovaj entuzijazam s pilotima.

Letova nema

- Ne možemo dalje činiti ništa, jer Grad Bihać ima odluku Gradskog vijeća o zaštiti izvorišta rijeke Klokot, u okviru koje postoji stavka da nije dozvoljeno ni letenje, što nama nema nikakve logike. Mi smo napravili ono što je do nas, bili smo u kontaktu sa ljudima iz direkcije za letenje, ali i oni ne mogu djelovati zbog te zabrane, kazao nam je Hamdija Mešić, pilot AK Željava.

Obraćali su se predstavnicima Grada koji nisu pokazali želju da mijenjaju pomenutu odluku. Klub traži i druge načine da prevaziđe blokadu u kojoj se našao.

Aerodrom Željava se nalazi na samoj granici sa Hrvatskom, dio pista aerodroma Željave pripada susjedima, a dio Bosni i Hercegovini. Ovaj podzemni aerodrom u planini ima nekoliko stotina fanova iz cijele bivše Jugoslavije, koji su prije rata na bilo koji način radili ili služili vojni rok na Željavi, te još veći broj mlađih i turista zainteresovanih da vide ogromne objekte iz hladnoratovskog perioda. Sav taj potencijal ostaje neiskorišten.

- Ni sa hrvatske strane nema nikakvih aktivnosti. Oni tu ne mogu ništa rješavati zato što nemaju u blizini nijedan grad, jedina adekvatna adresa tu bi mogao biti Zagreb. Bihać je jedini blizu i logično bi bilo da danas mi tu letimo. Nažalost, u našoj državi nekad se čini da, što god se počne raditi i graditi, od toga ne bude ništa, pogotovo ako niste u nekom taboru sa vlastima ili politikom. Krenuli smo sa entuzijazmom, ali smo naišli na zid i ne možemo dalje, iskren je Mešić.

Pomoć su tražili i od ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Krajišnika Kemala Hrnjića, ali je odgovor bio da se moraju obratiti Gradu Bihaću. Odluka je gradska, ali je donesena na osnovu pravilnika ovog ministarstva. Izvorište Klokot snabdijeva Bihać vodom, rijeka protiče kroz istoimeno naselje, a nedaleko od izvora se uzgaja riba. Prirodni ambijent vrijedan je brige, ali letenje sa Željave koja je poviše izvorišta ništa ne ugrožava.

- A u toj istoj odluci piše da se može praviti termoelektrana, a zabranjeno letenje avionom. Taj tekst odluke, nažalost, najvjerovatnije je nastao nekom copy-paste metodom umjesto da se ona kreirala na osnovu promišljanja o lokalnim potrebama i prilikama. Da toga nije bilo, vjerovatno bismo dosad registrovali aerodrom na Željavi, ističe Hamdija i dodaje da su u procesu registracije bili nadomak rješenja.

U Direkciji za civilnu avijaciju BiH nisu bili ni upoznati s ovom odlukom, ali im je neko iz Bihaća poslao dopis, upozorivši ih da će doći do sukoba sa tekstom Odluke o zaštićenom području, pa su neki Bišćani sami sebi napakostili.

Druga opcija

U Gradu Bihaću su sada najviše fokusirani na aktivnosti Javnog preduzeća Golubić, za koje federalna Vlada već godinama izdvaja značajna sredstva, dok za Željavu, koja je oduvijek bila druga opcija, neće ni da čuju.

- I to je već moglo biti gotovo, pa ona država je izgradila Željavu za 10 godina sa pet pista, 3,5 kilometara tunela u planini, plus zgrade, bolnica i pet kasarni u Bihaću. Koliko miliona je potrebno? A na Željavi je već izgrađena pista i sa 10 miliona maraka mogao bi se završiti projekat za dva mjeseca, da to opet bude najveći funkcionalni podzemni aerodrom u Evropi, govori Mešić.

Iako blokirani, ne odustaju u traženju načina oživljavanja ovog aerodroma, te tvrde da bi to bilo u interesu ne samo Bihaća već i države.