Svjedočenje iz prve ruke: Kako se međunarodna zajednica odnosila prema BiH
Knjiga “Prokockani mir u Bosni” autora Christiana Schwarz-Shillinga bit će predstavljena sutra s početkom u 15 sati u prostorijama Akademije nauka i umjetnosti BiH. Tom prilikom o knjizi će govoriti akademik Mirko Pejanović, profesor Ivo Komšić, profesor historije Husnija Kamberović, bivši ambasador Njemačke u BiH Michael Schumunk i Schwarz-Shilling. Moderatorica je glavna i odgovorna urednica Oslobođenja Vildana Selimbegović.
Knjiga dr. Christiana Schwarz-Schillinga, navodi u recenziji prof. Kamberović, uvjerljivo je svjedočenje o Bosni i Hercegovini krajem 20. i početkom 21. stoljeća.
Bidenov govor
”Ovo nisu samo sjećanja jednog visokopozicioniranog njemačkog političara, koji je zbog Bosne podnio ostavku na položaj ministra u vladi kancelara Helmuta Kohla, a potom obavljao dužnost međunarodnog medijatora i, konačno, međunarodnog visokog predstavnika u BiH, nego i svojevrsna historija odnosa međunarodne zajednice prema Bosni, kako u ratu tako i poslije rata. Christian Schwarz-Schilling ovom knjigom svjedoči koliko su unutrašnjopolitički odnosi utjecali na odnos Njemačke prema ratu u BiH, te potvrđuje kako su politička, a ne vojna pitanja, bila ključna u sprečavanju Zapada da zaustavi srpsku invaziju na Bosnu i Hercegovinu. Ispravnom smatra tezu britanskog historičara Brendona Simmsa o tome da su posebno Velika Britanija i Francuska bile protiv ukidanja embarga na uvoz naoružanja u BiH te ukazuje kako su početkom rata Britanci razmišljali da se otvori mogućnost ujedinjenja jugoslavenskog prostora preostalog izlaskom Slovenije i Hrvatske u jednu cjelinu kojom bi dominirao Beograd”, piše Kamberović.
Dr. Schwarz-Schilling uspostavlja pažljiv odnos vlastitih iskustava u političkom djelovanju i prikaza vlastitog angažmana sa općim događajima toga vremena koji su određivali odnos svijeta prema Bosni i Hercegovini. Piše o svojim istupima i zalaganjima, kritički ocjenjuje djelovanje njemačkih političara (npr. ministra vanjskih poslova Klausa Kinkela, kao i samog kancelara Kohla), ali i evropskih pregovarača (posebno je kritičan prema Davidu Owenu). Naglašava i zalaganje drugih pojedinaca koji su presudno utjecali na promjenu stava Zapada prema BiH: govor Elija Vizela 1993. na otvaranju Memorijalnog muzeja holokausta u SAD-u bio je presudan za promjenu u američkim koracima prema Balkanu, ali ističe i važnost Bidenova govora, koji je 1993. upozorio kako bi Srebrenica mogla postati “Guernika”.
Reakcije na masakre
Schwarz-Schilling pokazuje i kako je međunarodna zajednica reagirala na velike masakre u BiH (Sarajevo, Bihać, Goražde, Tuzla), te naglašava svoje apele za spas Srebrenice. Posebno su važna, naglašava Kamberović, njegova svjedočenja o tome koliko se angažirao oko spasa Bihaća, iznoseći i brojne akcije kojima je pomogao ljudima u opkoljenom gradu (uključujući čak i slanje novca helikopterima).
