Švedski parlamentarac porijeklom iz BiH vodi obnovu Ukrajine: Nisam mogao pomoći svojoj zemlji...
Denis Begić, zastupnik u švedskom parlamentu iz redova Socijaldemokrata, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, izabran je u Londonu za izvjestitelja Vijeća Evrope na temu „Olakšavanje gospodarskog oporavka i otpornosti Ukrajine: od dobrovoljnog povratka do poboljšane saradnje i ulaganja“.
Kako pojašnjava Begić, iako naziv funkcije zvuči birokratski, riječ je o vrlo praktičnom zadatku – pronalaženju načina na koje evropske države mogu pomoći Ukrajini u obnovi nakon rata.
„Osim mene, za ovu poziciju kandidirali su se i predstavnici liberalne grupacije ALDE i Evropske pučke stranke, u kojoj su vaši HDZ-ovci. Iskreno, nisam očekivao da ću biti izabran. Očito su za mene glasali i članovi drugih političkih grupacija“, rekao je Begić za Index po povratku iz Londona.
Objašnjavajući razloge prijave za ovu funkciju, Begić je rekao da ga je vodila uspomena na sudbinu BiH i drugih država bivše Jugoslavije nakon ratova devedesetih.
„Nisam imao priliku učiniti ovakvo nešto za svoju zemlju i osjetio sam potrebu da sada sudjelujem u pomaganju Ukrajini. Mislim da je ovo važan zadatak, jer ratovi na Balkanu završili su prije 30 godina, a mnogi se i danas oporavljaju od posljedica.“
Nada se da će uz podršku evropskih zemalja obnova Ukrajine biti mnogo brža nego što je to bio slučaj u BiH i Hrvatskoj, iako, kako ističe, „nije jednostavno planirati povratak izbjeglica i obnovu zemlje dok rat još traje, a mirovni pregovori nisu ni na vidiku.“
„Istina, rat još uvijek traje, ali mi se pripremamo za dan kad oružje utihne. Rat će jednom završiti. Trebat će dosta vremena da se rezolucija o obnovi Ukrajine usaglasi na Vijeću Evrope, ali kad se o tome jednom odluči, svih 46 članica morat će se držati onoga što je dogovoreno. Zamislite da smo to već imali spremno onoga dana kad je u Hrvatskoj i BiH završio rat“, rekao je Begić.
Prema njegovim riječima, obnova Ukrajine bit će najveći takav projekt nakon Drugog svjetskog rata. Iako ne želi nagađati o iznosima, navodi da je njegov zadatak „povezati interese Ukrajine i zemalja koje u obnovi vide i vlastitu ekonomsku korist.“
„Mnoge zemlje već razmišljaju kako pomoći Ukrajini nakon rata, ali istodobno razmišljaju i kako iz obnove izvući korist. Moja je uloga da pokušam pronaći neki zajednički evropski interes – da Ukrajina uz evropsku pomoć nakon rata postane funkcionalna država, da Ukrajinci koji se vrate iz izbjeglištva u svojoj domovini dobiju posao i krov nad glavom.“
Begić se, kao i evropski čelnici, nada da bi se ruska državna sredstva, vrijedna oko 200 milijardi eura i pohranjena u Euroclearu u Bruxellesu, mogla usmjeriti u obnovu Ukrajine, iako belgijska vlada to za sada osporava.
„Mi političari često odaberemo neko rješenje problema za koje mislimo da je najbolje, ali onda se uključe stručnjaci, protumače nam zakone i kažu da to tako ne može. O pitanju tih zamrznutih ruskih sredstava intenzivno se razgovara u mnogim evropskim forumima i institucijama. Ideja je da se novac proslijedi Ukrajini, traži se najbolja opcija. To je zasad teška tema“, ističe Begić.
Finansiranje obnove, dodaje, predviđeno je kroz evropsku bespovratnu pomoć, kao i kredite Svjetske banke i komercijalnih banaka. „Najviše sam zabrinut oko toga kada će rat prestati, da možemo početi s obnovom. A drugo, brine me da će nacionalni interesi evropskih zemalja kasnije biti veći nego interesi Ukrajinaca koji danas ginu. Kako postići da se Ukrajinci ne osjećaju poniženo, da zadrže nacionalni ponos i u obnovi svoje zemlje?“
Jedan od njegovih zadataka odnosi se i na povratak gotovo pet miliona ukrajinskih izbjeglica iz evropskih zemalja:
„Morat ću dosta putovati u narednim mjesecima i godinama, posjetiti ukrajinske zajednice u Njemačkoj, Poljskoj i drugim zemljama, saslušati njihove želje i potrebe. Ali bez obnove njihove domovine, teško da možemo razgovarati o njihovu povratku.“
Govoreći o mogućem mirovnom sporazumu, Begić naglašava da se u njegovim izvještajima neće raspravljati o budućim granicama Ukrajine:
„Ne mogu razmišljati o Ukrajini kao podijeljenoj zemlji. U mojim izvještajima i aktivnostima neću nagađati o budućim granicama, nego ću se baviti samo međunarodno priznatim granicama Ukrajine. Mislim da je to jedino normalno razmišljanje u ovom trenutku.“
