Svečano otvorena Sinan-begova džamija u Čajniču: Simbol mira, spokoja i ljubavi

Svečano otvorenje Sina-begove džamije u Čajniču/Anadolija/
Svečano otvorenje Sinan-begove džamije u Čajniču/Anadolija
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

U prisustvu visokih zvanica i brojnih građana u petak je svečano otvorena Sinan-begova džamija u Čajniču.

Sinan-begova džamija, kulturno-historijski i vjerski spomenik Čajniča, stoljetna građevina koja je dijeleći sudbinu brojnih drugih bosanskohercegovačkih džamija porušena u agresiji na ovu zemlju, ponovo krasi krajnji istok Bosne i Hercegovine, a ponovni susret s vjernicima iz svih krajeva zemlje i regiona doživjela je današnjim svečanim otvorenjem.

Svečanom otvorenju prisustvovao je ministar pravde Republike Turske Yilmaz Tunc, zamjenik predjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić, zastupnici u Velikoj narodnoj skupštini Turske Refik Ozen i Zafer Sirakaya, reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, reis Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić, Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije IZ u BiH, Hayrullah Celebi, zamjenik direktora Generalne direkcije Vakufa Turske, ambasador Turske u BiH Sadik Babur Girgin, muftija goraždanski Remzija ef. Pitić te mnogobrojni građani.

- Nadam se da je ova današnja svečanost znak bosanskohercegovačke obnove, prije svega moralne i mentalne, a potom i svake druge, naročito obnove međuljudskih odnosa. Nadamo se da su godine straha, ubijanja, rušenja i progona iza nas. U ovom gradu više ne žive muslimani. Ne znam da li su njihove komšije sretnije zbog toga, bogatiji i spokojniji sigurno nisu. Ali jedno znam, teško onima koji se raduju tuđoj nesreći. Vrijeme je da krenemo drugim putem, poručio je reis Kavazović.

Istakao je kako je ova džamija izgrađena u vremenu kada se ova zemlja uzdizala visoko i dosezala same vrhove svjetske civilizacije i kada su njome upravljali njeni velikani Mehmed-paša Sokolović, Ferhat-paša Sokolović, Sinan-beg Boljanić i njegov brat Husejn-paša, koji je sagradio džamiju u susjednim Pljevljima, i njima slični, kada su Bosnom strujali povoljni vjetrovi i život pulsirao u punom jeku, odvijao se u miru i obilju mnogom.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

image

Reis Kavazović: Nadamo se da su godine straha, ubijanja, rušenja i progona iza nas

- Džamiju je izgradio čovjek ovoga kraja i uvakufio je za opće dobro. Napominjem da su u našoj zemlji svoja dobra uvakufljavali i izdvajali za dobrotvorne svrhe samo njeni sinovi i kćeri, a ne stranci. Sinan-beg je jedan od najvećih vakifa Bosne, a budući je sin ove zemlje, u kojoj žive različite vjerske zajednice, na svom vakufu dao je izgraditi i pravoslavnu crkvu, kako to nalazimo u historijskim dokumentima. Džamija je 422 godine kasnije, sa svim pratećim građevinskim objektima, minirana i potpuno porušena. Bosna je tada doticala dno i na njenoj površini isticali su se ljudi s dna, čija priroda nije podnosila ljepotu i sklad. Džamija je izgrađena kada su Bosnom upravljali graditelji, moralne veličine, dobrotvori i humanisti; porušena je kad su na nju nasrnuli mračni i destruktivni ljudi, skloni zlu, srcā ispunjenih mržnjom“, kazao je reisul-ulema.

Poručio je kako se nada da je "ova današnja svečanost znak bosanskohercegovačke obnove, prije svega moralne i mentalne, a potom i svake druge, naročito obnove međuljudskih odnosa".

- Nadamo se da su godine straha, ubijanja, rušenja i progona iza nas. U ovom gradu više ne žive muslimani. Ne znam da li su njihove komšije sretnije zbog toga, bogatiji i spokojniji sigurno nisu. Ali jedno znam, teško onima koji se raduju tuđoj nesreći. Vrijeme je da krenemo drugim putem. Možda za nas još ima nade. U našoj različitosti leži i najveće bogatstvo naše zemlje. Znao je to Sinan-beg na kraju 16. stoljeća kada je sagradio džamiju i dao sagraditi crkvu. Njegova namjera je bila da integriše ljude u ovoj kasabi, a ne da ih dijeli i drži u zavadi. Pitam se možemo li da nas išta naučiti od Sinan-bega, ako nismo kadri učiti jedni od drugih", rekao je Kavazović.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Muslimane je pozvao da džamiju posjećuju, u njoj obavljaju namaz, moralno se oplemenjuju i čine ono što je Bogu drago.

Obraćajući se na svečanosti otvorenja, Celebi je poručio je kako će vrata ove džamije uvijek biti otvorena kao simbol mira, spokoja i ljubavi.

image

/Anadolija

Načelnik Opštine Čajniče Goran Karadžić poručio je da je ovo prilika da se vidi "da ima suživota i da ima budućnosti za ove naše prostore", javlja Anadolija.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

"Sam objekat i ova ljepota sve govori. Čajniče je od danas bogatiji grad za još jednu divnu građevinu, u građevinskom smislu i divnu vjersku građevinu, istorijsku i kulturnu", kazao je Karadžić.

Istakao je da će ova džamija, kao biser ovog grada, uz ostale vjerske i istorijske objekte dati mogućnost razvoja ovog grada i razvoja turizma.

image

/Anadolija

"Zato ovaj objekat pored ovog vjerskog dijela ima i druge vrijednosti. Nije to slučajno da se dešava na današnji dan da je i Petrovdan, veliki praznik kod pravoslavaca, na 50 metara razmaka su ova dva divna skupa", kazao je načelnik Čajniča poručujući da građani ne mogu živjeti jedni bez drugih i da se to mora uvažiti.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH Senaid Zajimović izjavio je da podizanjem Sinan-begove džamije Islamska zajednica poziva sve građane države Bosne i Hercegovine u suživot, mir, ljubav, toleranciju i svoja vrata, simbolično, kroz otvorena vrata Sinan-begove džamije, otvara svim građanima i svim ljudima dobre volje.

- Na nama je u stvari da kreiramo budućnost za generacije koje dolaze i koje će živjeti na ovim prostorima, rekao je zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić na svečanosti otvorenja džamije.

Istakao je da mu je čast i zadovoljstvo da prisustvuje te da mu je zadovoljstvo dvostruko i kao predstavnika rukovodstva Parlamenta BiH, ali i kao arhitekte po profesiji.

image

/Anadolija

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

- Kao predstavnik rukovodstva Parlamenta Bosne i Hercegovine sam radostan i zadovoljan zato što obnova vjerskih objekata u Bosni i Hercegovini, a posebno džamija jer njih je najviše srušeno, više od 600, predstavlja u stvari obnovu multietničkog karaktera naše jedine domovine Bosne i Hercegovine. Naše Bosne i Hercegovine koja je bila, jeste i ako Bog da ostaće unikatan primjer u Evropi gdje ljudi različitih vjera, dakle muslimani, pravoslavci, katolici, Jevreji mogu i već stoljećima žive zajedno“, kazao je Zvizdić.

Naglasio je da je to izuzetno važna karakteristika, osobina, kod Bosne i Hercegovine i taj kod interetničnosti, tolerancije, suživota i solidarnosti će nastaviti graditi u budućnosti.

image

/Anadolija

Kamen temeljac za ponovnu izgradnju položen je 2016. godine, a godine pažljivog i predanog rada rezultirale su autentičnim objektom u odnosu na onaj kojeg je 1570. godine dao izgraditi Sinan-beg Boljanić.

Prvi put je sagrađena 1570. godine na inicijativu Sinan-bega Boljanića, zeta velikog vezira Osmanskog carstva Mehmed-paše Sokolovića, a zbog svojih historijskih i umjetničkih vrijednosti uvrštena je na listu svjetske baštine kao spomenik prve kategorije.

Kroz historiju je doživljavala sudbinu ostalih džamija u Bosni i Hercegovini, a posljednji put potpuno je srušena 8. juna 1992. godine. Njena obnova počela je nedugo nakon polaganja kamena temeljca 2016. godine, a sredstva je osigurala Vakufska direkcija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini putem Generalne direkcije vakufa Republike Turke. Radove na izgradnji i obnovi džamije u Čajniču izvodila je turska firma "Sama Insaat" iz Burse.

Pored džamije, obnovljeno je i turbe u dvorištu u kojem se nalaze dvije grobnice u kojima počivaju Sinan-beg i njegova supruga Šemse kaduna, kao i turbeta van harema u kojem su njihovi potomci.

Džamija je svečano otvorena da bi bila od koristi svim vjernicima, ali i drugim ljudima koji poštuju vjeru, kulturu i historiju Čajniča, jer je Sinan–begova džamija historijski spomenik ovog grada.