Sve što niste znali o dronovima: Kako ih tretira zakon u BiH? Šta su "antidron sistemi"?
Upotreba dronova u današnje vrijeme ušla je u gotovo sve sfere profesionalnog života. Bespilotne letjelice se koriste u akcijama policije, vatrogasaca, GSS-a, Civilne zaštite, kao i u poljoprivredi, građevinarstvu, a mogućnosti koje su se otvorile za filmsku produkciju teško je i nabrojati. Ipak, nije dovoljno samo kupiti spravicu i koristiti je kao igračku. Ozbiljan je to alat u rukama pojedinaca za koje ne znamo u kakve su ih svrhe spremni koristiti.
Propisi EU
Zakon postoji, ali je, kako navode naši sagovornici, komplikovan i neprilagodljiv uslovima u kojim živimo. Ako poštujete zakon, registrujete dron i tražite dozvolu za njegovo korištenje na određenoj lokaciji, potvrdu/papir možete čekati i dvije do tri sedmice. Osobe koje krše zakon bez dozvole podignu letjelicu koja nije registrovana, a teško ih je uloviti.
- Za razliku od auta, dron je bespilotna letjelica, tako da je malo teže uloviti i sankcionisati pilota, ali postoje antidron sistemi koji djeluju tako da preko radiotalasa mogu neutralisati letjelicu ili joj preuzeti kontrolu, kaže nam Abdullah Čajić, direktor i vlasnik kompanije DronSolution, i dodaje da svi koji ozbiljno koriste dron u profesionalnom smislu registruju letjelicu i traže dozvole za njihovo podizanje.
Prije svega navedenog, prođu edukaciju gdje nauče sve što im je potrebno - od registracije, do upravljanja i regulativa. Korištenje drona često upoređuje sa vožnjom automobila, gdje morate naučiti i zakon i upravljanje, samo što vozača bez isprava i koji krši zakon policija može lakše sankcionisati. Kada vide dron, šta onda?
Damir Deljo/ OSLOBOĐENJE
- To je malo teže kod nas, a u Europi su se odnedavno počeli primjenjivati uređaji takozvani transponderi, koji su integrisani ili se naknadno integrišu na dron i onda oni mogu da ih vide u realnom vremenu, kao avion bukvalno, govori Čajić i izražava nadu da će takva rješenja ubrzo doći i u Bosnu i Hercegovinu.
Da se posljednjih desetak godina dešava ekspanzija dronova, te da je naglo porastao broj njihovih vlasnika, slaže se i Sead Hodžić, vodeći istraživač za dizajn i konstruisanje u Centru za napredne tehnologije.
- Dron mora biti evidentiran u bazu podataka i morate imati certifikat za upravljanje, da bi to bilo sve po pravilu, pravilniku i po zakonu, ističe Hodžić i dodaje da od 2024. bh. nebo u smislu dronova pripada europskom nebu i da bi sve regulative i zakoni trebali biti spušteni i na Bosnu i Hercegovinu.
Dozvole se moraju dobiti, a sve traje do tri sedmice/Damir Deljo
Ta provedba u našoj zemlji trenutno kasni. Kaže nam da zloupotrebe dronova ima, ali da još nisu toliko izražene.
- Ako neki dron ometa imanje ili pojedinca, policija mora to da riješi, tvrdi naš sagovornik, ali i napominje da razvoj tehnologije napreduje i prati masovno korištenje dronova, te da će njihovo kretanje biti kontrolisano putem aplikacija i modernih softvera.
Obuka kao preporuka
Novih vozača bespilotnih letjelica svakim danom je sve više, a ozbiljnost u pristupu korištenja ovih spravica na malo je boljem nivou nego u vremenu kada su se tek pojavile. Ipak, još ima onih koji smatraju da je upravljanje dronom jednako igri i zabavi.
- Dešavalo se da ljudi kupe dron i amaterski krenu da lete sa njim i prvi, drugi, treći let udare u drvo ili zid, izgube kontrolu i unište ga - lična su iskustva o kojim nam je govorio Muhamed Nekemi, serviser, koji je ujedno certificirani pilot i entuzijasta za dronove.
Ljudi ne shvataju dok ne pogriješe, da dronom ipak nije tako lako upravljati kao što izgleda. Iz razgovora smo saznali da je dozvoljeno podizati dronove u privatne svrhe, bez traženja dozvole, ukoliko se radi o letjelicama težine do 249 grama. Svi ostali, sa naglaskom na one koji se pokreću zbog nekih profesionalnih radnji, moraju tražiti dozvole.
