Sudbina zakona o Sudu BiH: Pravni stručnjaci tvrde da političarima RS ispod radara prolazi puno toga
Ni danas na sjednici Vijeća ministara nije razmatran jedan od evropskih zakona - Nacrt zakona o Sudu BiH. Nacrt je skinut s dnevnog reda na inicijativu dopredsjedavajućeg Vijeća ministara Staše Košarca (SNSD), koji je i ranije naveo da ministri iz RS-a to zakonsko rješenje ne žele razmatrati dok se o njemu ne izjasni Narodna skupština RS-a.
Radikalni zaokret
Već mjesecima se u javnosti, kada su u pitanju politički pregovori oko Nacrta zakona o Sudu BiH, u fokus stavlja lokacija Apelacionog odjeljenja Suda BiH kao glavni kamen spoticanja. Osim tog dijela, aktuelni tekst navodno je usaglašen još u martu prošle godine. Po novom tekstu, navodno bi Apelaciono odjeljenje privremeno bilo u Sarajevu, te bi se u roku od godinu propisalo stalno sjedište u drugom entitetu, u odnosu na Sud BiH. No, pravni stručnjaci iz RS-a, koji su imali uvid u raniji tekst Nacrta zakona, navode da političarima iz tog entiteta ispod radara prolazi puno toga što ne doprinosi kvalitetu pravosuđa na nivou BiH.
- U sadašnjem članu 8. stav 2 tačka b) važećeg Zakona o Sudu BiH tom sudu je data nadležnost da “rješava imovinske sporove između države i entiteta koji su povezani sa vršenjem javnih ovlaštenja”. Dakle, ne može Sud BiH prema sadašnjem zakonu da rješava sve imovinske sporove, već samo one koji su u vezi sa vršenjem njihovih javnih ovlaštenja. Ovim HDZ-SNSD rašomonom u vidu Nacrta zakona o Sudu BiH pravi se radikalni zaokret, jer član 17. tačka a) predviđa da Sud BiH rješava sve imovinske sporove između BiH i entiteta, bez obzira na to jesu li ili nisu vezani za vršenje javnih ovlaštenja, navodi za Oslobođenje Milan Blagojević, pravni stručnjak iz Banje Luke.
Objašnjava Blagojević da u ovom slučaju Pravobranilaštvo BiH, kao zakonski zastupnik države, ima pravo, koje sada nema, da pred Sudom BiH u ime države tuži građanskom tužbom Republiku Srpsku i da traži da Sud BiH utvrdi da je BiH, a ne Republika Srpska, vlasnik nepokretnosti (šume, šumskog zemljišta, poljoprivrednog zemljišta ili građevinskog zemljišta) u Republici Srpskoj.
Ministar pravde BiH Davor Bunoza (HDZBiH) istakao je za Večernji list da je Nacrt zakona o Sudu BiH “usklađen s međunarodnim standardima”. Navodi da je i dalje sporno sjedište, te kako je cilj da se osigura nezavisnost drugostepenog suda u kome bi VSTV birao sudije.
U izjavi Blagojević ističe i da bi Nacrt doveo, u dogledno vrijeme, do uspostavljanja vrhovnog suda BiH, a što bi, “u konačnom vodilo u gašenje Vrhovnog suda Republike Srpske”.
Prenos nadležnosti
- U članu 19. stav 2. tačka e) Nacrta zakona o Sudu BiH, na kojem insistira HDZ-ovo Ministarstvo pravde BiH, u koji sam imao uvid prije godinu i po, stoji da bi viši sud BiH bio nadležan da rješava o prijedlogu za prenošenje nadležnosti sa sudova jednog od entiteta na sud drugog entiteta ili na Sud BiH ako je sud koji je inače stvarno nadležan spriječen stvarnim ili pravnim razlozima da postupa, piše Blagojević.
Zakon o Sudu BiH jedan je od preostalih zakona čije usvajanje je neophodno za napredak na evropskom putu zemlje. Osim njega, tu je novi, sveobuhvatni zakon o VSTS-u, koji je u fazi javnih konsultacija.
