Stručnjaci pojasnili: Može li neko biti osuđen za djelo koje nije u optužnici?

Ustavni sud Bosne i Hercegovine prošle sedmice poništio jednu od rijetkih pravosnažnih presuda u predmetima visoke korupcije. Naime, prihvaćena je apelacija Fikreta Hodžića, u kontekstu osuđujuće presude koju mu je izrekao Sud BiH u januaru ove godine u tzv. predmetu "Respiratori", a koja se odnosi na povredu prava na pravično suđenje. Iz objavljene odluke Ustavnog suda BiH može se zaključiti da postoji mogućnost da mu se ponovo sudi u tom dijelu u kojem su mu povrijeđena prava i koje je osporila ova pravosudna institucija. Postoji li pravna mogućnost da neko bude osuđen za djelo koje nije u optužnici?

- Pravna mogućnost postoji. Nije po pravilima Zakona o krivičnu postupku, ali svakako da postoji i sretna je okolnost da kad se to desi postoji pravna sredstva gdje se to može preispitati, može sanirati, odnosno, može doći do toga da takva presuda, ako se to već desilo, bude ukinuta i da bude vraćena na ponovni postupak, kaže predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Halil Lagumdžija.

Glavni tužilac Brčko distrikta Zekerija Mujkanović naglašava da u "lancu zašte ljudskih prava u krvičnom postupku Ustavni sud je dao svoje mišljenje i utvrdio da su nastupile povrede lica koja su bila pravosnažno osuđena u redovnom sudskom postupku".

- Prema tome to pokazuje da su takve povrede moguće i na kraju krajeva Ustavni sud je taj koji treba da ih ispravi. Moje mišljenje je da takva vrsta, uslovno rečeno, propusta ne podliježe niti disciplinskoj niti nekoj drugoj odgovornosti, jer sudija i tužioci moraju imati za stav i za mišljenje imunitet na kraju krajeva i pozitivni propis im garantuju. Iz ovoga treba izvući pouke o kvalitetu rada na ovako teškim priedmetima i naći načine da se taj kvalitet rada poboljšava da ne dobijamo više ovakve odluke odnosno presude koje moraju biti ispravljane na Ustavnom sudu na način kakav je konkretnom u predmetu učinjeno, istakao je.

Advokat Vlado Adamović, isključuje mogućnost da neko bude osuđen za djelo koje nije optužnicom obuhvaćeno.

- Zakon to ne dozvoljava. Čak postoji zakonska obaveza da se čovjeku u prvom kontaktu sa državom na bilo koji način, a koji je usmjeren na eventualno vođenje postupka, mora reći ono za šta ga se optužuje i dokazi koji to potkrepljuju. Dakle, ako se pogriješi u tom pogledu, onda je zakon jasan. Suđenje nije bilo u redu. Ako je to na nivou utvrđenja Ustavnog suda, onda je to bilo u domenu povrede ljudskih prava i sloboda. Suđenje nije bilo fer i pravično, navodi Adamović.

Kada je u pitanju odgovornost Lagumdžija ističe da "nije poželjno da nosioci pravosudnih funkcija, uoslovno rečeno prave i takve greške".

- Ako nije bilo namjere, ne postoji disciplinska, ne postoji ni krivična odgovornost, a dobro je, kažem još jednom, da postoje pravna sredstva, kao što su apelacije gdje se takve greške, kad se već dese, mogu ispraviti, dodaje Lagumdžija.

O tome da li bi cijeli proces trebalo možda vratiti na početak, Adamović naglašava da to ne zavisi od volje ni promatrača, ni komentatora, ni učesnika.

- Zakon je propisao proceduru, koji postupci idu od početka, koji postupci se vraćaju u koju fazu i to su dio izreka odluka neposredno viših sudova. Obzirom na to da se ovdje radi o Ustavnom sudu, dakle povredi ljudskih prava i sloboda, zaočekivati je da to, jer je osnov pništenja odluka, koje su kako je Ustavni sud u obrazloženju koje je javno obrazloženo, rekao, presude nisu dale dovoljno uvjerenja. Dakle, tim presudama se ne može vjerovati. Onda treba ponoviti postupak koji će dovesti do novih presuda kojima će se vjerovati. Ali nije to uvijek tako. Ponekad se u različitim postupcima ne vraća na početak, nego se vraća u određenu fazu postupka, kaže Adamović.

Iz Suda BiH su kazali da nisu zvanično zaprimili odluku Ustavnog suda BiH te kada Sud BiH istu zaprimi, zavisno od jasnih uputa, bit će preduzete zakonom predviđene radnje, te će i javnost biti blagovremeno upoznata.