Stogodišnjica rođenja Alije Izetbegovića: Doprinos multietničkoj BiH
Reis Kavazović: Izetbegovićeve ideje oblikovale su političku misao u BiH /Senad Gubelić
Povodom stote godišnjice rođenja Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine, Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u BiH organizovala je naučni skup "100 godina rođenja Alije Izetbegovića" u okviru programa Tezkiretnama, posvećenog značajnim ličnostima za islam i muslimane u BiH.
Skup je održan jučer u velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, a cilj je bio produbljivanje razumijevanja Izetbegovićevog misaonog i političkog naslijeđa.
Univerzalno naslijeđe
Sarajevski muftija, prof. dr. Nedžad Grabus i reisu-l-ulema dr. Husein efendija Kavazović istakli su Izetbegovićev dubok utjecaj.
- Na sve nas koji smo živjeli u njegovo vrijeme Alija Izetbegović ostavio je dubok trag, kao mislilac, filozof i političar. Njegove ideje oblikovale su političku misao u BiH, a radovi o islamu cijenjeni su i izvan granica, kazao je reis Kavazović.
On je naglasio da je Kur'an bio temelj Izetbegovićeve filozofske misli, posebno ističući njegovu ideju da "svaki uspon islamskih naroda počinje afirmacijom Kur'ana".
Sarajevski muftija Nedžad Grabus istakao je Izetbegovićevu borbu za slobodu i univerzalne vrijednosti.
- Svjesni smo činjenice da se Alija Izetbegović cijeli život borio za slobodu, ljudska, vjerska, prava žena i u tom smislu želimo pokazati kako njegovo teorijsko i misaono djelovanje nadilazi prostore Bosne i Hercegovine i kako je on, ustvari, globalno važan intelektualac. Njegova kontinuirana borba i dosljednost u zalaganju za slobodu čovjeka, njegovu kreativnost i mogućnost zajedničkog života različitih identiteta primjer su koji bismo danas trebali slijediti, kazao je Grabus.
Vjerska otvorenost Izetbegovića za promišljanje stvarnosti i uvažavanje raznolikosti svijeta bila je ključna /Senad Gubelić
Prvu sesiju skupa obilježilo je izuzetno izlaganje stručnjaka dr. Hilme Neimarlije, koji je govorio o Izetbegovićevom akademskom i javnom djelovanju.
- Njegovo izvorno djelo, posebno "Islam između Istoka i Zapada", korespondira njegov pristup političkoj stvarnosti Bosne i zalaganju za njen pluralni karakter kao države ravnopravnih naroda i građana. Njegova vjerska otvorenost za promišljanje stvarnosti i uvažavanje raznolikosti svijeta bila je ključna, posebno u teškim okolnostima agresije na BiH, rekao je Neimarlija.
Samouki filozof
Prof. dr. Sead Turčalo osvrnuo se na Izetbegovićevu univerzalističku filozofiju.
- Samouki filozof razvio je univerzalnu misao u doba ulaska u postmodernost. Smatrao je da historija ima značenje, a život cilj, suprotstavljajući se postmodernističkom pristupu. Njegova ideja o Bosni nije bila ideja partikulariteta, već totaliteta koji poštuje multietničnost. Odbijanje Kutiljerovog plana pokazuje njegovu dosljednost toj viziji, kaže prof. Turčalo.
Ipak, pitanje je živimo li danas u potpunosti tu ideju multietničke Bosne, suočeni s etničkim podjelama.
U nastavku skupa učesnici su se dotakli tema poput Islamske deklaracije, Izetbegovićevog morala u liderstvu, utjecaja Kur'ana i recepcije njegovih djela na arapskom jeziku, uz brojne prominentne izlagače poput prof. Mustafe Spahića, prof. dr. Mevludina Dizdarevića, prof. dr. Amira Karića, akademika Enesa Karića, dr. Elmira Duranovića, dr. Samadina Kadića, Safeta Softića, dr. Almira Fatića i muftije Remzije Pitića.
Cilj skupa je otvoriti novo poglavlje u proučavanju Izetbegovićevog razumijevanja islama, njegovog odnosa prema Islamskoj zajednici i doprinosa multietničkoj BiH. Kao mislilac i državnik, Izetbegović je trasirao put borbe za nezavisnost Bosne i Hercegovine, ostavljajući naslijeđe koje inspirira buduće generacije da grade pravednije društvo temeljeno na slobodi, moralu i zajedništvu.
