Što je veći minus, hladniji i radijatori: Problemi s grijanjem u Zenici traju decenijama
Građani Zenice žale se na kvalitet daljinskog grijanja u svojim domovima. Izloženi su čestim prekidima u snabdijevanju toplotnom energijom, što direktno utiče na kvalitet života i dovodi do povećanja troškova grijanja kroz korištenje alternativnih izvora energije, poput grijalica i klima-uređaja. Nejasnoće zbog kojih je došlo do mlakih radijatora i uskraćivanje informacija od odgovornih samo pogoršavaju situaciju.
Skuplji energent
Sezona grijanja u Zenici nije sporna, izjavio je krajem novembra Vahdet Drino, tadašnji direktor JP Grijanje Zenica, distributera toplotne energije. Sezona grijanja traje, ali su radijatori često hladni, a povremeno i ledeni.
Međutim, razlozi za obustavu ili smanjenje toplotne energije nisu javno objašnjeni. Kada je vani toplije, i radijatori su topliji, a što je hladnije vani, hladniji su i domovi Zeničana koji su korisnici centralnog grijanja.
Jedni se hvale da su Zeničanima obezbijedili najkvalitetnije i najjeftinije grijanje u Bosni i Hercegovini, a drugi da su zatvorili Koksaru nakon 132 godine, pogon ArcelorMittala koji je bio najveći zagađivač. Koksni gas kao nusprodukt uz visokopećni gas korišten je za proizvodnju toplotne energije za grad Zenicu. Njegovim gubitkom potrebno je više visokopećnog plina ili zemnog gasa, koji je daleko skuplji kao energent.
Prema procjenama stručnjaka, trebalo je uložiti više od 100 miliona dolara da se izgradi nova koksara, jer je stara bila dotrajala do mjere da više nisu bile moguće popravke. U Mittalu nisu vidjeli ekonomsku računicu, te su zatvorili ovaj pogon, a 206 radnika preraspodijelili po drugim pogonima ili iznajmili drugim kompanijama u Evropi, koje su u sastavu korporacije.
Ugovor o izgradnji joint venture kompanije Toplana Zenica, u kojoj ArcelorMittal ima vlasništvo 50 posto, 20 posto Grad Zenica, a po 15 posto finski partneri KPA Unicon i Finfund, potpisan je 4. oktobra 2018. godine. Toplana je zvanično počela sa radom 23. marta 2022. U ugovoru je precizirano da se cijena grijanja za isporučenu toplotnu energiju za daljinsko grijanje grada neće mijenjati sedam godina. Nije precizirano da li tih sedam godina teče od 2018. ili 2022.
Nikhil Mehta, generalni direktor ArcelorMittala Zenica, krajem aprila prošle godine rekao je da se treba razgovarati o novoj cijeni isporuke toplotne energije, da ne želi zarađivati na tome, već samo pokriti troškove proizvodnje. Gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović odgovorio mu je da Grad to ne zanima, jer postoji ugovor u kojem je navedena cijena.
Po ugovoru se zna koliko se naplaćuje za isporučenu toplotnu energiju, ali nije navedeno na koji način sankcionisati odgovorne za neisporučenu toplotnu energiju.
S obzirom na to da je zemni gas daleko skuplji kao energent, ArcelorMittal ga vrlo rijetko koristi. Ono što se proizvede toplotne energije, prvo se namiri AMZ, a ostatak se isporuči distributeru - JP Grijanje.
Višedecenijski problem
U međuvremenu je istekao mandat Vahdetu Drini, koji više nije u JP Grijanje, te je u dva navrata raspisivan konkurs za izbor i imenovanje direktora, izvršnog direktora za tehničke poslove i izvršnog direktora za pravne i ekonomske poslove Grijanja, koji su poništavani. Za v. d. direktora imenovan je Edin Rizvić, kojeg jučer nismo uspjeli kontaktirati, kao ni Nikhila Mehtu, generalnog direktora ArcelorMittal Zenica.
Problemi sa daljinskim grijanjem u Zenici nisu novost, traju decenijama. Toplana je i napravljena kako bi to promijenila i donijela sigurnost. Da bi se situacija popravila, potrebno je angažovanje svih relevantnih aktera i transparentnost u vezi sa snabdijevanjem toplotnom energijom, što očito nekima u pomenutom lancu ne odgovara.
