Stalni v. d. je još jedan domaći izum: Idealni za potpis, poslušnost i – hitnu smjenu!

U bh. entitetu Republika Srpska, u foteljama sjede direktori koji to, zapravo, nisu. Njih više od 700 vodi javne ustanove i preduzeća, ali tu su “samo” kao vršioci dužnosti. Na papiru su privremeni, a u praksi višegodišnji. Čini se da vršilaca dužnosti ima više nego direktora. A i ne čudi – lakše ih je smijeniti kad zatreba.

Vječni vršioci

- Lakše je s njima raditi kad su v. d, nego kad se postave. Kad se postave, onda oni postaju institucija, pa misle da je neki resurs njima dat na raspolaganje, da ne moraju polagati račun nikome u ovoj zemlji. I tuže i dobivaju nekakve sudske presude, izjavio je premijer RS-a Radovan Višković.

Veliki broj vršilaca dužnosti direktora imenovan je na tu poziciju uprkos tome što ne ispunjava ni osnovne uslove. Ipak, v. d. status je idealno rješenje za vlast. Zašto bi iko tražio direktora po znanju i zakonu, kada može imati vršioca dužnosti po mjeri? Onog koji šuti, klima, potpisuje. Kad zatreba - smijeniš.

Višković: Lakše je s njima raditi kad su v. d. nego kad se postave

Kad posluša – produžiš. Kad šef okrene broj, oni već znaju šta treba da se uradi. Bez pitanja, bez zadrške. I tako su v. d. direktori postali najstabilniji nestabilni kadar. Tu su dok rade po diktatu, kad prestanu, vrlo brzo se pretvaraju u bivše v. d, koji nikad nisu ni stigli postati direktori. Možda je u bh. entitetu Republika Srpska v. d. kratica za vidjećemo dokle - ćeš nam trebati.

Jedan od rekordera je v. d. direktora Dejan Kusturić, koji je imenovan na tu poziciju u Fondu zdravstvenog osiguranja RS-a 2016. godine. Dražen Vrhovac je od 2020. godine donedavno bio v. d. direktora Investiciono-razvojne banke RS-a. Ista slika u mnogim bolnicama, preduzećima, institucijama koje imaju odrednicu javno.

- Bog zna koliki je realan broj vršilaca dužnosti u RS-u jer, podsjećam, pored republičkih ustanova, preduzeća, takva praksa je i na lokalnim nivoima, dakle, u jedinicama lokalne samouprave. To je ogroman problem. Na taj način, Vlada i jedinice lokalne samouprave drže praktično u počinjenosti i u stanju uslovljavanja te direktore na način da, ako ne žele da poslušaju onog politički nadređenog, oni ga mogu smijeniti već sutra. I to je pravi razlog i suština zašto se ovo stanje održava toliko dugo. To je i ogroman izvor korupcije u Republici Srpskoj, kaže predsjednik Udruženja Restart Srpska Stefan Blagić.

Da li je došao kraj ovoj spornoj praksi? Nekolicina medija objavila je da Vlada Republike Srpske traži od svih direktora i ostalih rukovodilaca institucija i ustanova u RS-u da raspišu konkurse za sve nosioce funkcija koji se nalaze u statusu vršioca dužnosti.

Blagić: Bog zna koliki je realan broj vršilaca dužnosti u RS-u

- Mnogo faktora je tu u igri, ali jedna je činjenica - Vlada ovim potezom ne rješava problem vršioca dužnosti u Republici Srpskoj i to je ono što mi govorimo godinama. Da oni imaju stvarnu želju da urede ovo polje, onda bi ga uredili zakonski na način na koji je to uređeno i u javnoj upravi. Ovo je stihijsko ad hoc rješenje i koji su pozadinski motivi Vlade, zaista ne znam. Vrlo je moguće da je jedan od motiva i taj što su iduće godine izbori, pa da na taj način zaštite kadrove vladajuće koalicije. Moguće je da ima i drugih motiva, upozorava Blagić.

Bijeg od konkursa

Naglašava da se problem trajno može riješiti izmjenom zakonodavstva i izjednačavanjem pravne prakse u javnoj upravi i javnim preduzećima i ustanovama u RS-u. Nekada zaista postoji realna potreba za imenovanjem v. d. direktora, međutim, često se i s namjerom izbjegava provođenje konkursne procedure, jer je veća vjerovatnoća da će se javiti neko ko ispunjava sve uslove. I kako onda pogurati svoje?!