Šta se dešava sa zemljištem u Varešu? Šume iskrčene, zakona ni na vidiku
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (FMPVŠ) dostavilo je Kantonalnom sudu u Sarajevu odgovor na tužbu Pravobranilaštva BiH kojom se traži poništenje rješenja ovog Ministarstva, kojim se dozvoljava kompaniji Adriatic Metals BH d. o. o. privremeno korištenje šumskog zemljišta u Varešu, potvrđeno je za Oslobođenje u ovom sudu.
Olovo i cink
- Nakon pokretanja upravnog spora, ovaj sud je u fazi pripreme, u smislu odredbe člana 27. Zakona o upravnim sporovima, predmetnu tužbu dostavio tuženom na odgovor, nakon čega je tuženi sudu dostavio odgovor. Po završetku faze pripreme, predmet će biti uzet u rad po hronološkom redoslijedu, prema datumu prijema inicijalnog akta, rečeno nam je.
Podsjetimo, krajem prošle godine federalna Vlada donijela je rješenje kojim dozvoljava kompaniji Adriatic Metals BiH d. o. o. privremeno korištenje šumskog zemljišta površine 72.415.652 kvadratna metra u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina olova, cinka, barita i pratećih plemenitih metala.
Ovim je Vlada primijenila svoju Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenog korištenja šumskog zemljišta u druge namjene, te je britanskom investitoru dopustila da izvrši promjenu namjene državnog zemljišta, a šumu treće klase pretvori u eksploataciono polje. Na ovaj način je državno Pravobranilaštvo isključeno iz procesa odlučivanja o davanju državnog zemljišta na raspolaganje, odnosno o promjeni namjene državnog zemljišta.
Podsjećamo i da je predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH Kemal Ademović (NiP) uputio Ustavnom sudu BiH zahtjev koji se odnosi na ocjenu ustavnosti Odluke o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene Vlade FBiH, budući da krši Ustav BiH, jer uzurpira isključivu nadležnost PSBiH da reguliše pitanje državne imovine, uključujući i šume i šumsko zemljište te omogućava raspolaganje, odnosno prenamjenu šumskog zemljišta bez saglasnosti vlasnika - države.
Šta je suština odgovora na tužbu, pitali smo u FMPVŠ.
- Predmetno rješenje je doneseno u skladu sa Odlukom o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene Vlade FBiH, a koja se primjenjuje i na području ZDK-a u skladu sa Zakonom o šumama ZDK-a. Podnosilac zahtjeva je pribavio dokumentaciju propisanu Odlukom o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene i to: izvadak iz važećeg plana prostornog uređenja, izvadak iz zemljišne knjige, kopiju katastarskog plana, posjedovni list, te za planirani objekat okolinsku saglasnost u skladu sa propisima o zaštiti okoline, mišljenje organa nadležnog za zaštitu historijskog i prirodnog naslijeđa, akt organa nadležnog za vode, mišljenje Ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Zeničko-dobojskog kantona, mišljenje Federalne uprave za šumarstvo i Ugovor o koncesiji zaključen sa nadležnim organom Zeničko-dobojskog kantona. Rješenjem se dozvoljava investitoru privremeno korištenje šumskog zemljišta označenog kao k.č. 1797/1, zk. ul. 283, k.o. Borovica, općina Vareš, i to na njenom dijelu u površini od 72.415.652 m2 (7,24 ha) u svrhu izgradnje poligona za eksploataciju mineralnih sirovina olova, cinka, barita i pratećih plemenitih metala na period trajanja koncesionog ugovora broj: 04-18-21389-1/13 od 12. 3. 2013. godine, navode u Ministarstvu.
Pri tome naglašavaju da se zemljište koristi za namjenu koja je predviđena planom prostornog uređenja.
- Ukoliko je određeno zemljište predviđeno da se koristi za eksploataciju mineralnih sirovina, kao što je to ovdje slučaj u skladu sa prostornim planom Općine Vareš, potrebno je donijeti rješenje o privremenom korištenju, u ovom slučaju šumskog zemljišta, za planirane namjene i na period trajanja ugovora o koncesiji. Dakle, nije izvršena trajna promjena namjene šumskog zemljišta, već je dozvoljeno privremeno korištenje šumskog zemljišta za druge namjene u skladu sa Zakonom o šumama ZDK-a i Odlukom o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene. U ovom upravnom predmetu nije se raspolagalo državnom imovinom u smislu Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH. Osporenim rješenjem ne mijenja se namjena šumskog zemljišta te se na taj način ne vrši ni direktni ni indirektni prenos vlasništva na državnoj imovini. Vlasnik državne imovine je i dalje BiH i ovo pitanje nije ni bilo predmet postupka, kažu u Ministarstvu.
Prof. dr. Ahmet Lojo, dekan Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, kaže za Oslobođenje da bi volio da se državno Pravobranilaštvo uključilo i kod drugih slučajeva, poput ovog koji je najviše aktueliziran.
- Ista stvar se dešava i sa krčenjem šuma na Igmanu, davanjem nekakvih dozvola za dio po dio zemljišta, a onda se to pretvori u krčenje velikih razmjera. Generalno imamo nesređenu zakonsku regulativu koja bi trebala da zaštiti šume i šumska zemljišta. Jedan od razloga zašto se sve to dešava je Zakon o šumama na nivou FBiH. Taj Zakon bi trebao da postoji i on bi tada i regulisao ta pitanja koja se tiču promjene namjene korištenja šuma, izuzimanja... Da li je to sve urađeno po zakonu? Ne znam, jer ne znam šta piše u Zakonu o šumama ZDK-a. To privremeno izuzimanje šumskog zemljišta - ne znam kako tumačiti tu formulaciju jer je svima jasno da je tu šuma iskrčena i možda će se za 150-200 godina to poravnati i pošumiti. Ne izgleda mi ozbiljno, rekao nam je prof. Lojo.
No, kako kaže, postavljaju se druga pitanja - da li je to urađeno u skladu sa zakonom i kako će generalno poslovanje tog rudnika uticati na okoliš? Da li će doći do zagađenja voda? Kakav će biti uticaj na lokalnu zajednicu? O tome treba razgovarati. Gubitak sedam hektara nije veliki u smislu površine šuma, ali ekološki gubici mogu biti značajno veći, smatra naš sagovornik.
Veće štete
- To pitanje se uvijek gleda sa jedne ili sa druge strane, nikad analitički i studiozno. Problem je što se to dešava bez znanja lokalne zajednice i sve se dešava jer ne postoji Zakon o šumama FBiH koji bi to regulisao. Pitanje je da li zakoni koje su uzeli kao relevantne mogu za to poslužiti. Generalno šume i šumska zemljišta jesu državno vlasništvo. Država bi trebala da se pobrine za donošenje zakona koji treba da reguliše tu oblast. Ovo što je uradila federalna Vlada, mislim da su našli solomonsko rješenje i pitanje je da li će ono biti u stvarnosti održivo i kakve to reperkusije može donijeti. Činjenica je da je šuma iskrčena, da je rudnik počeo da radi, date su koncesije. Sad, ako se to sve zaustavi i blokira, mi ćemo imati daleko veće štete nego da smo to uradili kako treba na vrijeme. Kako god se okrene, nije dobro, zaključuje prof. Lojo.
