Šta očekivati uoči sastanaka u Bruxellesu? - "Dodik nije odlučujući faktor budućnosti BiH"
Evropsko vijeće bi sredinom decembra trebalo odlučivati o otvaranju pristupnih pregovora sa zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU. Evropska komisija ranije je preporučila otvaranje pristupnih pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, a preporučeno je otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom kada zemlja dostigne neophodan stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo. Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a, pozivajući se na službene obaveze, ranije je izbjegao pojavljivanje pred Sudom BiH, a čini se da će takva situacija biti i početkom decembra. Novo ročište je zakazano za 6. decembar, a dan ranije, Dodik će, kao i većina predstavnika naše vladajuće strukture, biti u Bruxellesu na sastancima na visokom nivou. Put u Bruxelles korak je uoči održavanja sastanaka na vrhu EU, Zapadnog Balkana i EV-a.
Zalaganje komšija
Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske, očekuje da će EV nagraditi dosadašnje uspjehe i rezultate koje je BiH ostvarila. Pozdravio je “proaktivno i proeuropsko djelovanje Vijeća ministara sa Borjanom Krišto na čelu”. Naglasio je da je Krišto učinila mnogo na evropskom putu BiH. Pohvalio je i djelovanje kolege, ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića. Konaković se, rekao je Grlić Radman, pokazao vrlo otvoren, spreman na saradnju i kao ministar koji aktivno promiče evropsku ideju BiH.
Prof. dr. Jelena Džankić iz Robert Schuman centra Evropskog univerzitetskog instituta u Firenci naglašava da će tema proširenja EU biti u fokusu diskusija, kako na nivou Unije, tako i u regionu Zapadnog Balkana.
- U izvještajima iz 2023. posebno je naglašeno da se očekuju dalji napori u ispunjavanju ključnih prioriteta. Ovi prioriteti obuhvataju kako stavke vezane za demokratiju i vladavinu prava, tako i za ljudska prava i reformu javne uprave. Izborna reforma je jedna od ključnih tačaka i nešto je o čemu se zaista treba razgovarati među političkim i društvenim činiteljima, ističe prof. dr. Džankić.
Smatra da bi konstruktivni dijalog unutar same BiH o nužnosti te reforme bio jako pozitivno viđen u kontekstu EU integracija.
- Pregovori ne znače da zemlja pregovara bilo koji od kriterijuma EU - svi se moraju ispuniti. Ono što se pregovara su finansijski i vremenski uslovi pod kojima će se reforme provesti. Da li će pregovori biti otvoreni u decembru 2023. ili martu 2024, ne pravi suštinsku razliku za BiH i njene građane, jer proces koji slijedi poslije dug je i zahtijevaće puno političkih kompromisa, a kompromise su radile i druge zemlje regiona, naglašava prof. dr. Džankić.
Josip Juratović, izvjestitelj SPD-a u Odboru za evropsku politiku Bundestaga i predsjednik parlamentarne skupine za Zapadni Balkan, naglašava da mu je drago što se konačno vidi da je BiH puno toga učinila, pogotovo u novom sazivu vlade i da se vidi ozbiljan rad.
- Logično je da nije sve do kraja učinjeno, što je i teško bilo očekivati. Ali se može vidjeti pozitivna strana toga da konačno BiH ide u Bruxelles sa funkcionalnim institucijama, da su provedeni izbori, da parlament, vlada, ministarstva funkcioniraju. Imamo funkcionalnu državu i ispunjeni su neki zahtjevi za početak pregovora. Mislim da BiH ne treba nagrađivati, nego treba priznati da je na ozbiljnom putu. Da li će pregovori otpočeti u decembru ili u martu, to više nije toliko ključno pitanje za BiH. Ona je na putu u EU i to je vidljivo svima, kaže Juratović.
Smatra da je dobro vidjeti da BiH ima prijatelje u EU koji se ozbiljno angažiraju i zauzimaju za nju.
- Posebno mi je drago da su i Hrvatska i Slovenija preuzele odgovornost, a što se očekivalo i iz EU, da budu neka vrsta ozbiljnog mosta Zapadnog Balkana, a time i BiH sa EU. To je pozitivno, jako dobro i bitno, jer se sada ozbiljna rasprava vodi o pregovorima BiH i dobijanju zelenog svjetla, naglašava Juratović.
Napominje da je nova vlada u posljednjih 4-5 mjeseci uradila više nego prethodne dvije, kada se osjećalo da se uopće nije radilo na EU putu. Sve se radilo zbog ličnih interesa.
- Zato vjerujemo u ovu vladu, u BiH i uvjereni smo da BiH, odnosno ova vlada, može ispuniti kriterije, ističe Juratović.
Naglašava da, nažalost, postoje i prijatelji koji su se bavili lošim imidžom BiH kroz neke rezolucije, skupljanje potpisa protiv Schmidta, pa se i javnost zabavljala time umjesto da se stvarala dobra, pozitivna i realna slika u BiH i oko nje. Naša zemlja je, naglašava sagovornik, institucionalno profunkcionirala, ima ozbiljan politički rad. Govoreći o Dodikovoj retorici i potezima, Juratović ističe da štete BiH, prije svega, kroz one koji se bave Dodikom, a ne poznaju političku situaciju u BiH.
- Dodik silnim porukama zabavlja javnost, a preko javnosti se zabavljaju i neprijatelji, protivnici ulaska BiH u EU. Onda neki eksperti preko Dodikovih poruka ocjenjuju situaciju u BiH. To nije dobro. Nažalost, ima i u Evropi puno takvih koji se bave Dodikom, a ne BiH, ističe Juratović.
Dodaje da bi se trebalo pozabaviti time da Dodik stalno daje teške izjave, a onda čini suprotno.
- Mi koji poznajemo situaciju u BiH, ne bavimo se Dodikom, bavimo se BiH. On će doći u Bruxelles, politički je legitiman, na koji god način i s njim se mora razgovarati. Ali, Dodik nije odlučujući faktor u budućnosti BiH. Odlučujući faktor budućnosti BiH su političke strukture koje su legitimno na vlasti, koje su izabrane, uspostavljene na demokratski način i koje su ozbiljni partneri EU i ozbiljno rade posao, poručuje Juratović.
Svjesnost Bruxellesa
Predrag Kojović, državni poslanik Naše stranke, u podcastu Oslobođenja poručio je da se nada uspješnom sastanku u Bruxellesu i lijepim vijestima 14. decembra. Dodao je da je prije nekoliko sedmica u Bruxellesu prvi put vidio da su informisani o tome ko je ko u BiH i da je potpuno jasno ko se za šta zalaže. Bruxelles je svjestan da je Dodik “čovjek koji djelovanjem koči put BiH” i predstavlja “balvan na EU putu”.
Dr. Kurt Bassuener, suosnivač i viši saradnik DPC-a, naglašava kako je stav DPC-a da je dodjela statusa zemlje kandidatkinje bila greška. Zabrinuti su zbog vjerovatnoće da će još više spustiti ljestvicu standarda EU kako bi počeli pregovori. Mišljenja je da je mart realističnija opcija za otvaranje pregovora, ali da se sadržaj neće mnogo razlikovati.
