Šta je navedeno u dokumentu EPP-a o BiH? / Oštre osude Dodikove secesionističke politike, puna podrška radu OHR-a

Na Kongresu Europske narodne stranke (EPP) danas je usvojen dokument, odnosno rezolucija, koja se tiče Bosne i Hercegovine.

U domaćoj javnosti najzvučniji dio ovog dokumenta jeste izostavljanje HDZ-ovog "legitimnog predstavljanja", što je među probosanskim snagama protumačeno kao jasna poruka Draganu Čoviću i njegovim partnerima.

Međutim, u ovoj rezoluciji nalazi se još nekoliko veoma bitnih stvari, poput davanja pune podrške Uredu visokog predstavnika u BiH (OHR), kao i osuđivanje politike člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

U dokumentu je navedeno kako će EPP i dalje ostati snažan partner našoj zemlji.

- Pozivamo Evropsko vijeće da pokaže odlučnu i kontinuiranu podršku EU perspektivi zemlje, prema pristupu zasnovanom na zaslugama. Ponovo potvrđujemo našu nepokolebljivu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, te mirovnom naslijeđu Dejtonskog mirovnog sporazuma i njegovog principa: jedna država, dva entiteta i tri konstitutivna naroda, ostali i svi građani, istaknuto je.

EPP je, također, oštro osudio secesionističku politiku koja u pitanje dovodi suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

- Svako neustavno secesionističko djelovanje, koje izlazi iz ustavnog i zakonskog okvira, mora se prekinuti, dok se trenutna blokada institucija mora odmah prekinuti, kako bi se Bosni i Hercegovini omogućilo da se uhvati u koštac sa neophodnim reformama i dalje slijedi svoju EU perspektivu. Uprkos napretku, BiH se i dalje suočava s brojnim izazovima koji se odnose na vladavinu prava, demokratske institucije, ljudska prava, upravljanje, odgovornost, slobodu medija, funkcionisanje tržišne ekonomije i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, navodi se.

Poručili su kako put naše zemlje prema Evropskoj uniji zavisi od implementacije 14 ključnih prioriteta koje je navela Evropska komisija.

- Proces Bosne i Hercegovine u evropskim i euroatlantskim integracijama značajno će doprinijeti njenoj sigurnosti, stabilnosti i ekonomskom prosperitetu. Ovaj tekući proces uveliko zavisi od implementacije 14 ključnih prioriteta koje je istakla Evropska komisija u maju 2019. godine, kao i od usklađivanja ustava zemlje sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima te rješavanjem izbornih reformi na inkluzivan način, ističe se.

Dodaju kako bi ustavne i izborne reforme ubrzale put naše zemlje prema Evropskoj uniji.

- Reforma izbornog zakonodavstva također mora unaprijediti transparentnost izbornog procesa. Izborne i ustavne reforme treba da budu završene na vrijeme, kako bi se osigurala primjena principa jednakosti i nediskriminacije. Te reforme moraju dodatno osigurati slobodne i poštene izbore, dok bi korištenje modernih tehnologija moglo smanjiti prevare. Pozdravljamo korake koje su poduzeli bh. lideri i zakonodavci u cilju postizanja političkih sporazuma i usvajanja zakonskih amandmana koji su omogućili održavanje lokalnih izbora u Mostaru u decembru 2020. godine, naglašavajući multikulturalnu realnost BiH, stoji u dokumentu.

U daljem dijelu dokumenta data je podrška Uredu visokog predstavnika u BiH.

- U skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i na 'Briselskom putu', podržavamo ulogu Ureda visokog predstavnika (OHR), odgovornog za nadgledanje implementacije civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončam rat u BiH; Pozivamo na kontinuirano međunarodno praćenje antiustavne političke retorike koja koči kompromis oko neophodnih reformi, kao i unutrašnje stabilnosti zemlje, pa čak i njenih temelja. Pozdravljamo obnovljeni mandat Snaga Evropske unije u BiH (EUFOR Althea). Institucije i instrumenti evropske i međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini kao što su OHR, EUFOR Althea, specijalni predstavnik EU za BiH (EUSR), kao i sastanci Vijeća za vanjske poslove (FAC) i Opće poslove EU (GAC), u bliskoj saradnji i koordinaciji sa Sjedinjenim Američkim Državama treba da koristi sva raspoloživa i neophodna sredstva za očuvanje teritorijalnog integriteta i stabilnosti zemlje, navedeno je.

Dotakli su se u EPP-u i efikasnijeg upravljanja migracijama u našoj zemlji.

- Održavanje postignutih sporazuma i dijaloga je obaveza i pitanje političke odgovornosti. Situacija sa migracijama također zahtijeva obnovljen pristup i djelovanje na terenu. Nakon humanitarne krize, situacija je sada stabilnija - a opet ne i održivija, zbog sigurnosnih briga lokalnih zajednica. Bosni i Hercegovini je potrebno efikasnije upravljanje migracijama i politika azila: vanjske granice moraju biti zaštićene i granične procedure ojačati i primjenjivati ​​na sve dolaske, a istovremeno treba podržati povratak u zemlje porijekla. EU mora i dalje biti snažan partner u tome. Što se tiče stanja u zemlji, kao i procesa regionalnog pomirenja, svi zajednički napori, uključujući sve političke i vjerske aktere, moraju se ozbiljno i hitno preduzeti kako bi se obnovilo međuetničko međusobno povjerenje i postiglo trajno jedinstvo i stabilnost, na bazi Dejtonskog mirovnog sporazuma, ističu iz EPP-a.

Nedvomisleno je osuđeno i veličanje ratnih zločina, kao i negiranje genocida u Srebrenici.

- EPP osuđuje jednostrane poteze koji bi ugrozili suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, nadležnosti državnih institucija, kao i ustavom definisanu unutrašnju strukturu BiH, koja uključuje tri konstitutivna naroda - Hrvate, Bošnjake, Srbe, Ostale i građane, te dva entiteta, 10 kantona i Brčko Distrikt. Osuđujemo i poricanje i veličanje svih ratnih zločina, uključujući i genocid u Srebrenici. Da bi proces pomirenja bio održiv, veoma je važno da relevantni akteri pravilno odrede, poštuju i čuvaju sva mjesta stradanja i njihove simbole, kao i da javno osude i sankcionišu incidente njihovog verbalnog ili fizičkog nepoštovanja i skrnavljenja, kažu oni.

U zaključku EPP-ovog dokumenta oštro se osuđuju sve radnje koje izazivaju strah od novog ratnog sukoba u našoj zemlji.

- Iskreno pomirenje se oslanja na kvalitetno i nediskriminatorno obrazovanje za svu djecu uz istovremeno poštovanje multikulturalnog karaktera BiH. Pozivamo na sveobuhvatan proces pomirenja zasnovan na jednakom tretmanu svih žrtava: služenju istini, pravdi i transparentnosti činjenica o svakom zločinu počinjenom tokom rata. Oštro osuđujemo sve radnje koje izazivaju strah od novog sukoba i zajednički pozivamo Bosnu i Hercegovinu i njene vlasti da održavaju mir i postignu napredak, zaključuje se u dokumentu.