Šta je nama naša CEFTA dala: Lakše poslovanje, više firmi - cijene bi trebale ići nadole

Potpisivanjem CEFTA sporazuma decembra 2006. godine u Bukureštu, Bosna i Hercegovina je ušla u zonu slobodne trgovine sa zemljama regiona. Pred kraj prošle godine CEFTA je usvojila devet novih sporazuma za unapređenje trgovine koji, kako je naglašeno, donose stvarne, opipljive koristi te pojednostavljuju poslovne operacije, stvaraju nove prilike za zapošljavanje i jačaju zaštitu potrošača.

Mali prostor

Među sporazumima je i onaj o turističkim agencijama i turoperatorima koji će imati lakši pristup svim CEFTA tržištima, stvarajući nove mogućnosti za rast i privlačenje više turista u region. V. d. direktorice CEFTA Sekretarijata Danijela Gačević izjavila je kako je ova odluka CEFTA korak naprijed u unapređenju saradnje u oblasti turizma u regionu, i generalno se odnosi na olakšanje pristupa tržištu turističkim agencijama i turoperatorima kroz pojednostavljenje procedura i uklanjanje administrativnih prepreka, a u skladu sa principima relevantne EU Direktive o uslugama.

- Pojednostavljenje procedura i administrativnih prepreka, između ostalog u dijelu licenciranja, omogućava turističkim agencijama i turoperatorima da lakše posluju na više tržišta, i time brže i jednostavnije kreiraju zajedničke turističke pakete koji obuhvataju više destinacija unutar regiona. To je posebno atraktivno za turiste koji dolaze u region sa željom da istraže različite kulture i prirodne ljepote u okviru jedinstvenog putovanja, kaže za Oslobođenje Gačević.

Dodatno, prema njenim riječima, standardizacija pravila za pružanje usluga unutar CEFTA stvara sigurnije i predvidljivije poslovno okruženje, što će doprinijeti privlačenju većeg broja međunarodnih turoperatora, a istovremeno povećati konkurentnost turističke ponude regiona.

- Imajući u vidu veliki potencijal za razvoj turizma u regionu, vjerujemo da će ova odluka povećati vidljivost CEFTA prostora na svjetskoj turističkoj mapi, doprinijeti većem broju dolazaka turista, otvaranju radnih mjesta i na taj način podržati održiv ekonomski razvoj cijelog regiona, naglašava Gačević.

Aida Terzić, direktorica agencije Relax Tours, ističe da, iako CEFTA formalno ne reguliše slobodno kretanje ljudi, njeni mehanizmi, ipak, imaju pozitivan efekat i na turistički sektor.

- U svakom slučaju olakšava i kretanje robe. Ako pogledamo hotelijerstvo, za sve članice važi i ta činjenica da se mogu kupovati povoljnije proizvodi i lakša je razmjena roba, da mogu možda na lakši način i da se zapošljavaju ljudi, odnosno bolja je razmjena zaposlenika između ovih zemalja članica i u svakom slučaju na indirektan način CEFTA pomaže i grane turizma, kaže Terzić.

Prema njenim riječima, u turizmu je posebno važna ideja ukrupnjavanja destinacije, budući da smo za turiste iz dalekih zemalja, poput Malezije ili Indonezije, malo tržište.

- I oni, zapravo, sve nas gledaju kao jednu zemlju, kao jedan paket, što može da pomogne prilikom nuđenja turističkih aranžmana koje, recimo, Relax Tours nudi, a i ostale agencije već duži niz godina. To su aranžmani poput Balkan ture, gdje mi, zapravo, u svoje ture uključujemo sve zemlje regiona i Zapadnog Balkana. Nerijetko imamo situaciju da turisti, naprimjer, slete u Crnu Goru, da ih naš autobus pokupi, a onda kružnom turom obiđu i Sjevernu Makedoniju, Albaniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu. Potom, naprimjer, lete iz Bosne i Hercegovine, govori nam Terzić.

Smatra da sporazum može značajno doprinijeti razvoju zajedničkih turističkih ponuda, posebno u periodima van visoke ljetne sezone.

- To je, svakako, veliki korak naprijed i stvara formalni osnov za integraciju i liberalizaciju tržišta bez koje se sve ono što se godinama i decenijama prepoznavalo kao potreba - kreiranje regionalnih turističkih paketa, gdje turisti u okviru istog aranžmana obilaze regiju i provode dijelove putovanja u različitim državama, ne komplikuje i ne poskupljuje njihovo iskustvo - ne bi moglo na efikasan način ostvariti. Ovo povezivanje je komplementarno i sa EU investicijskim okvirom za Zapadni Balkan, jer jača argumentaciju za ulaganja u infrastrukturu, putne, željezničke i druge veze u regiji, i sa Planom rasta za zapadni Balkan, jer doprinosi i jačanju regionalne ekonomske saradnje i stvaranju jedinstvenog tržišta i povezivanju sa EU, budući da dobar dio turista dolazi iz EU, ističe Igor Gavran, ekonomski analitičar.

On podvlači da je interes za privrednike i zaposlene u turizmu prilika da unaprijede kvalitet usluga, ponude atraktivnije aranžmane, privuku više turista i, naravno, zarade više.

- Građanima treba, također, ponuditi više opcija i navesti veći broj njih da izaberu destinacije u regiji umjesto inostranstva. Cijene neće biti niže automatski, ali svako jačanje konkurencije i povećanje broja ponuđača na tržištu trebalo bi potaknuti i cjenovnu konkurenciju i kreiranje široke ponude usluga, gdje bi onda veći broj građana mogao pronaći nešto dostupno svojim mogućnostima. Ali, naravno, ovdje nije cilj samo privući domaće turiste, već mnogo više strane, koji kada već prevale daleki put, žele vidjeti više od jedne lokacije i države. Sve to onda posredno donosi korist i drugim sektorima i građanima po raznim osnovama, naglašava Gavran.

CEFTA je, osim na turizam, uticala i na vanjskotrgovinsku razmjenu, jer je olakšala promet robe i usluga između zemalja potpisnica. Iz Vanjskotrgovinske komore BiH ističu da je uvođenjem CEFTA došlo do povećane razmjene u regionu, uglavnom sa Srbijom. Kako su uklanjane carinske i necarinske barijere između članica CEFTA, tako je rasla i razmjena. Naglašavaju da je sporazum relativno dobro iskorišten, što pokazuju i podaci o robnoj razmjeni, a koji kažu da je nakon EU, upravo CEFTA naš najznačajniji partner u robnoj razmjeni.

Selidba industrije

Bosna i Hercegovina je u 2024. zabilježila ukupni uvoz u vrijednosti više od 29 milijardi KM, što je rast od 3,35 posto u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, izvoz je opao za 3,64 posto i iznosio je oko 16,5 milijardi KM. Najveći trgovinski partner i dalje je Evropska unija, s kojom BiH ostvaruje najveći obim razmjene – uvoz iz EU porastao je za 4,5 posto i dostigao 19,7 milijardi KM, dok je izvoz blago opao za 3,2 posto i iznosio 12 milijardi KM.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da je ključni propust BiH prilikom ulaska u CEFTA bio izostanak pravovremenih zaštitnih mehanizama za domaću proizvodnju.

- Nažalost, pogrešili smo u jednom konkretnom poslu koji je morao biti urađen pre pristupanja CEFTA, a to je donošenje zakona o carinama koje želimo da primenimo u slučaju saradnje sa drugim zemljama iz asocijacije CEFTA, ističe Pavlović.

Ipak, naš sagovornik naglašava da je CEFTA napravila i neke dobre stvari za BiH, navodeći kao primjer Swiss Lion industriju.

- Navešću primer Swiss Lion industrije koja je primarno u Srbiji, pa onda zato što je Kosovo imalo takav odnos prema Srbiji u smislu blokada, roba i tako dalje, Swiss Lion je otišao u Trebinje, pa tamo napravio proizvodnju. To je onda roba iz BiH, a ne iz Srbije, zaključuje Pavlović.

Dnevnik O kanala pogledajte u nastavku: