Šta će biti sa "Dodikovim" referendumom: Nova žalba Ustavnom sudu BiH
Do sada su Ustavnom sudu BiH upućena dva zahtjeva/USBiH
Ustavnom sudu BiH upućen je još jedan zahtjev u vezi sa zaključcima Narodne skupštine RS-a u vezi sa odlukom CIKBiH o smjeni bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika. Kao što je poznato, ovim zaključcima je, između ostalog, predviđeno održavanje referenduma, koji je zakazan za 25. oktobar, o prihvatanju odluke CIK-a.
Ovaj zahtjev podnijeli su zastupnici u državnom parlamentu. Njihovo saopćenje prenosimo u cijelosti.
- Danas je 14 zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH iz četiri zastupnička kluba (Klub zastupnika SDP BiH, Klub zastupnika Narod i pravda, Klub poslanika Naša stranka - BHI KF i Mješoviti klub zastupnika) Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine predalo Zahtjev za rješavanje spora između BiH i entiteta RS u vezi sa Zaključcima povodom Informacije u vezi sa odlukom Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske na 24. posebnoj sjednici održanoj 22. augusta 2025. godine.
Kršenje zakona
Kao podnosioci zahtjeva smatramo da se navedenim zaključcima direktno krše odredbe Ustava BiH i to član I/2. (demokratska načela i vladavina prava), član III/3.b) (pravni poredak i nadležnosti institucija) i član VI/5. (konačnost i obaveznost odluka Ustavnog suda BiH). U zahtjevu smo posebno istaknuli da su odluke Ustavnog suda BiH, Suda BiH i Centralne izborne komisije BiH konačne i obavezujuće, te da se radi o odlukama institucija države BiH koje se moraju provoditi, a njihovo odbacivanje predstavlja direktno kršenje Ustava BiH.
O tome jasno govori odredba člana III/3.b) Ustava BiH gdje stoji da se "entiteti i sve njihove administrativne jedinice moraju pridržavati Ustava BiH, kao i svih odluka institucija BiH".
Ustavni sud BiH je u nekoliko ranijih predmeta izričito zaključio da "donošenje entitetskih akata suprotno proceduri koja je propisana državnim zakonima pokreće pitanje ustavnosti takvih akata".
S tim u vezi, entiteti i svi drugi nivoi vlasti moraju provoditi odluke državnih organa BiH. Svako suprotno postupanje entitetskih organa vlasti, kao i službenih i odgovornih lica u tim organima znači rušenje ustavnog načela vladavine prava na teritoriji cijele BiH i sa sobom povlači krivičnopravnu odgovornost u smislu člana 239. Krivičnog zakona BiH (Neizvršenje odluke Ustavnog suda BiH i Suda BiH).
Detaljno smo se, kao podnosioci zahtjeva, referirali na tačku 12. neustavnih zaključaka NSRS koja govori o zaduženju prema Kolegijumu NSRS da "pripremi tekst Rezolucije o samoopredjeljenju srpskog naroda i RS".
Srpski narod u entitetu RS, kao ni entitet RS nemaju pravo na samoopredjeljenje, jer prema Ustavu BiH samo država ima teritorijalni integritet, suverenitet, međunarodnopravni subjektivitet i političku nezavisnost.
Sa aspekta međunarodnog prava i ranije prakse Ustavnog suda BiH jasno je da srpski narod i entitet RS ne mogu konzumirati pravo na "samoopredjeljenje" iz Povelje UN-a, jer je srpski narod u BiH konstitutivni narod, a entitet RS ima visok stepen ustavnih nadležnosti koji im garantuje zaštitu svih ustavnih prava.
S tim u vezi, Ustavni sud BiH je još 2000. godine ustanovio da je "neustavna tadašnja preambula Ustava RS koja je sadržavala odredbu o pravu srpskog naroda na samoopredjeljenje".
Sud je tada proglasio neustavnim i druge odredbe koje su govorile o namjeri entiteta RS da se povezuje "s drugim državama srpskog naroda".
Dakle, svako postupanje u smjeru pripreme i eventualnog usvajanja tzv. Rezolucije o samoopredjeljenju srpskog naroda i RS povlači ozbiljnu međunarodnu i ustavnopravnu odgovornost, kao i krivičnopravnu odgovornost u smislu člana 156. Krivičnog zakona BiH (napad na ustavni poredak).
Privremena mjera
Na kraju, važno je naglasiti da smo kao podnosioci zahtjeva zatražili od Ustavnog suda BiH i privremenu mjeru kojom bi se obustavila primjena svih navedenih zaključaka, jer ako dođe do njihove implementacije može doći do ozbiljnih posljedica po mir, sigurnost, vladavinu prava, ali i ustavnopravni poredak BiH u cjelini.
Također, ako institucije, organi, kao i pojedinci u RS-u postupe po zaključku koji govori o "onemogućavanju održavanja prijevremenih izbora na teritoriji RS", to predstavlja krivično djelo onemogućavanje sprovođenja izbora, ali i ozbiljan sigurnosni izazov u slučaju konflikta nadležnosti državnih i entitetskih organa za sprovođenje zakona.
Zbog toga očekujemo hitno djelovanje Ustavnog suda BiH i donošenje privremene mjere kako bi se preventivno djelovalo i onemogućili problemi koji mogu nastati u primjeni spornih zaključaka NSRS, navodi se u saopćenju.
Podsjećamo, prošle sedmice je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović također podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu BiH u vezi sa istim zaključcima NSRS.
