Šta ako dođe do nuklearnog udara: Evo šta trebate učiniti, a šta izbjegavati
U jeku eskalacije sukoba između Irana i Izraela, uz direktno učešće Sjedinjenih Američkih Država koje su izvele napad na iranska nuklearna postrojenja, svijet se suočava s mogućnošću šireg rata. Teheran je najavio odmazdu, izraelski politički vrh iz Tel Aviva šalje ekstremističke poruke, dok iz Washingtona dolaze dodatna upozorenja. Sve to dodatno pojačava globalnu neizvjesnost i strah od mogućeg nuklearnog sukoba, koji više nije nezamisliv čak ni za regiju Zapadnog Balkana.
Iako Bosna i Hercegovina vjerovatno ne bi bila direktna meta napada, stručnjaci upozoravaju da bi posljedice nuklearnog udara mogle biti itekako osjetne i na našim prostorima. Prva i najdirektnija opasnost je radioaktivni oblak koji bi, zavisno od smjera i jačine vjetra, mogao stići do teritorije BiH u roku od 24 do 72 sata. Uz to, moguće su posljedice elektromagnetnog impulsa (EMP) koji bi mogao onesposobiti električne mreže, digitalne sisteme i komunikaciju, te izazvati potpuni informacijski i infrastrukturni haos. Ne treba zanemariti ni rizik od panike, kao i poremećaje u lancima opskrbe hranom, lijekovima i gorivom, što bi moglo dovesti do sekundarnih kriza.
U takvom kontekstu postavlja se ključno pitanje: kako se pripremiti za scenario nuklearnog udara, čak i u zemlji poput BiH? Prema stručnim preporukama, najvažnije je znati gdje se nalazi najbliže sklonište – podrumi ili prostorije bez prozora u čvrstim zgradama mogu biti privremena zaštita. U slučaju napada, potrebno je odmah zatvoriti sve otvore u prostoru, zabrtviti vrata i prozore, isključiti ventilaciju i pokušati se izolirati od vanjskog zraka.
Osnovne zalihe koje bi svako domaćinstvo trebalo imati uključuju pitku vodu i hranu za najmanje 14 dana, radio uređaj na baterije, svjetiljke, jodne tablete koje štite štitnu žlijezdu, osnovni pribor za prvu pomoć, lijekove za hronične bolesti, zaštitne maske, rukavice, dezinfekciona sredstva, gotovinu i lične dokumente. Ako se neko u trenutku eksplozije zatekne vani, izuzetno je važno skinuti kontaminiranu odjeću i oprati se mlakom vodom i blagim sapunom, izbjegavajući korištenje losiona, regeneratora ili ulja, koji mogu zadržati radioaktivne čestice na koži.
Nakon udara, hrana i voda iz otvorenih izvora se ne smiju konzumirati – sigurni su samo proizvodi koji su bili uskladišteni u zatvorenim prostorima. Također, ne preporučuje se izlazak dok nadležne službe ne potvrde da je vanjski zrak bezbjedan.
Nuklearna prijetnja, koliko god djelovala daleka ili nerealna, u trenutnoj globalnoj atmosferi ne može se u potpunosti isključiti. Građani Bosne i Hercegovine, baš kao i ostatka svijeta, suočeni su sa zadatkom da, u slučaju najgoreg scenarija, barem osnovnim mjerama pokušaju zaštititi sebe i svoje porodice. Jer, kako pokazuju historijski primjeri, pripremljenost može značiti razliku između života i smrti – čak i u vremenu kada sve izgleda kao naučna fantastika.
