Španska političarka na stubu srama zbog poređenja Madrida sa opsadom Sarajeva - "Uvreda za žrtve"

Ratni fotoreporter bilježio je fragmente opsade glavnog grada BiH/Gervasio Sánchez
Da desničarske strukture širom svijeta ne prezaju gotovo ni od čega, pokazuje i nedavni primjer iz glavnog grada Španije Madrida. Isabel Díaz Ayuso, predsjednica Autonomne zajednice Madrid, političarka konzervativno orijentisane Narodne stranke, beskrupulozno je uporedila opsadu Sarajeva sa stanjem na ulicama Madrida tokom propalestinskih protesta koji su održani za vrijeme završne etape biciklističke trke Vuelta a España.
- Mnogi turisti su morali bježati ulicama Madrida, a to je izgledalo poput Sarajeva u ratu, rekla je Díaz Ayuso, naglašavajući da je svijetu poslana slika nesigurnog Madrida iz kojeg ljudi bježe, te slika Madrida koji “progoni Jevreje”.
Svjedok istine
Iskazala je i punu podršku Jevrejima i svim Izraelcima koji žive i borave u Madridu.
- Ako počnemo bojkotovati sport, to nas može vratiti u najgore epizode 20. stoljeća, epizode protiv Jevreja i Izraela. Ali, i protiv Zapada, rekla je Díaz Ayuso.
Na sramne poruke reagovao je španski ratni fotoreporter i novinar Gervasio Sánchez koji je izvještavao iz Sarajeva tokom devedesetih. Njegove fotografije opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine obišle su svijet. Ovjekovječio je sarajevsku Vijećnicu nakon što je spaljena i uništena. Zbog svog nesebičnog angažmana, posebnih emocija koje ima prema ovom gradu, proglašen je Počasnim građaninom Sarajeva.
“Čuo sam da ste ono što što se dogodilo u Madridu uporedili sa opsadom Sarajeva. Iskreno, mislim da se te dvije situacije uopće ne mogu porediti i stoga ću Vam poslati niz fotografija snimljenih tokom te opsade”, napisao je Sánchez na društvenoj mreži X označavajući Díaz Ayuso i objavljujući niz fotografija koje je napravio tokom opsade Sarajeva.
U postu se mogu vidjeti fotografije ranjenih i ubijenih Sarajlija, ubijenih beba, uplakanih članova porodica na gradskim grobljima i mezarjima, kanistera u kojima se donosila voda, svakodnevna trka sa snajperima od kojih su Sarajlije bježale i ginule na svakom metru...
Španski portal El HuffPost objavio je tekst koji potpisuje novinarka Carmen Rengel.
“Petog aprila 1992, radikali iz Srpske demokratske stranke (SDS) psihijatra Radovana Karadžića, naoružani do zuba ostacima bivše Jugoslovenske armije, započeli su opsadu Sarajeva. Završila se tek 29. februara 1996. Bila je to najduža opsada grada u historiji modernog ratovanja koja je trajala 1.425 dana. ‘Bombardujte ih dok ne budu na rubu ludila’, naredio je general bosanskih Srba Ratko Mladić, ohrabrujući jedan od prvih artiljerijskih napada na grad na početku rata u BiH”, napisala je novinarka.
Naglasila je da su to su bile godine masovnog i neselektivnog razaranja, etničkog čišćenja i mržnje, minobacača, granata i snajperske vatre kojom su Sarajlije bile izložene svakodnevno.
“Reći Sarajevo znači reći užas, strah, glad, preživljavanje, sakaćenje i smrt. Pa, to je upravo to, ono što je Díaz Ayuso izostavila kada je uporedila opsadu sa propalestinskim protestima”, naglašava autorka teksta.Ističući reakcije na izjavu konzervativne političarke, naglasila je da su one uglavnom bile osuđujuće.
U izjavi za El HuffPost, Sánchez je izrazio zabrinutost zbog opće instrumentalizacije svih vrsta pitanja od političara.
- Nalazite ljude koji se ponašaju s vrlo malo političkog profesionalizma, s vrlo malo poštovanja prema žrtvama, upozorio je Sánchez.
Primijetio je i da Díaz Ayuso nije posegnula za poređenjem s Gazom, iako je ona danas u centru pažnje.
- Velike sile su bile u prašini zbog cinizma i potpunog licemjerja, jer nisu spriječile ono što se događalo na Balkanu. Godine 1994. dešavala se i Ruanda, one nisu ništa učinile, a sada u Gazi također vidimo ono što Evropljani generalno rade, istakao je Sánchez za španski medij.
Reagovali su i drugi reporteri i novinari.
“Vidim da Díaz Ayuso ima vrlo malo pojma o tome šta je bilo u Sarajevu. Španski jezik je vrlo dobro opremljen odgovarajućim terminima, tako da bi trebala biti opreznija s hiperbolom. Više od svega, iz poštovanja prema pravim Sarajlijama i stanovnicima Gaze”, napisao je na X-u Arturo Pérez-Reverte, akademik, pisac i ratni reporter.
Rubén Amón, kolumnista lista El Confidencial, naglasio je da Madrid ne može biti poređen sa Sarajevom, jer Sarajevo nije tek retorička figura, već epitaf evropskog beščašća.
“Madrid nije Sarajevo, jer u Madridu ljudi ne ginu dok kupuju hljeb. Nema snajpera na Castellani, niti minobacača na Atochi. U Madridu imamo politički sukob, a ne istrebljenje”, napisao je Amón.
Konstatovao je da je Díaz Ayuso uvrijedila ne samo inteligenciju nego i sjećanje na žrtve.
Dostojanstvo otpora
“Sarajevo pripada katalogu mučeničkih gradova. Njegovo ime priziva dostojanstvo otpora, grad koji je preživio glad, bombe i šutnju svijeta. To ne može biti svedeno na predizborni slogan”, upozorio je Amón.
Podsjetio je i da je Sarajevo odolijevalo barbarstvu, čak i kroz kulturu: koncertima u podrumima, pozorišnim predstavama, poezijom uz svijeće...
“Zato je nepodnošljivo slušati kako se njihovo mučeništvo trivijalizira”, poručio je Amón.
Opsada Sarajeva najduža je opsada jednog glavnog grada u savremenoj historiji. Ubijen je 11.541 građanin, uključujući 1.601 dijete. Grad je bio u potpunosti razrušen, a brojne građevine, grobovi i mezari, spomen-ploče, sarajevske ruže, ostaju trajni svjedoci golgote koju je ovaj grad prošao.