SNSD brani Dodika, SDA proziva: Etnička zastupljenost "zapalila" sjednicu Parlamenta BiH
Detalj sa jedne od prethodnih sjednica/Damir Deljo
Na današnjoj hitnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine poslanici razmatraju podatke o etničkoj zastupljenosti zaposlenih u institucijama BiH - uzrocima i posljedicama neprovođenja Ustava i zakona BiH kojima je utvrđena proporcionalna zastupljenost konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama BiH.
Predlagač ove tačke su Jasmin Emrić, Ermina Salkičević-Dizdarević, Elvisa Hodžić, Šemsudin Mehmedović i Aida Baručija.
Kako su naveli predlagači te tačke, konkretni podaci o zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih na dan 20. decembara 2024. godine u institucijama BiH su nedvosmisleni, ali istovremeno i zabrinjavajući, a prikupljeni su od 71 institucije. Pet institucija nisu dostavile tražene podatke, a za tri su korišteni javno dostupni podaci iz 2023. godine.
- Ukratko, od analizirane 74 institucije, Bošnjaci su u debalansu u 62 institucije uzimajući u obzir broj koji im pripada prema zakonima BiH. Posebno zabrinjava činjenica da je na višerangiranim pozicijama, koje su rukovodeće i bolje plaćene, Bošnjaka znatno manje, ali ih ima više na pozicijama zaposlenika sa srednjom stručnom spremom što ugrožava kvalitet proporcionalne zastutpljenosti na rukovodećim radnim mjestima, a nameće kvantitet u odnosu na ukupan broj zaposlenih i stvarno stanje. Trend etničkog zapošljavanja u institucijama BiH ukazuje na to da su Bošnjaci trenutno većem i ozbiljnijem debalansu nego u ranijem periodu, kazao je Emrić.
Kako je zapošljavao Nešić?
Što se tiče zaposlenih iz reda Ostalih, predlagači navode da je zabrinjavajuće da broj rukovodećih državnih i policijskih službenika koji se izjašnjavaju kao Ostali nije ni blizu zakonom utvrđenog broja, kao i to da u mnogim institucijama nema niti jedan zaposleni iz reda Ostalih.
Kako analiza prikupljenih podataka o etničkoj zastupljenosti zaposlenih u institucijama BiH pokazuje da je zastupljenost Bošnjaka i Ostalih znatno manja od zakonom utvrđenog postotka i broja, Emrić je naveo nekoliko primjera.
- U UIO zaposleno je 164 Srba više od zakonom utvrđenog broja, Hrvata je 121 više, dok je Ostalih 68 manje, a Bošnjaka je zaposleno manje za čak 217. Posredno zabrinjavajuće je i alarmantno stanje u institucijama BiH sa sjedištem u Mostaru. Tako u Centru za informisanje i priznavanje dokumentata iz područja visokog obrazovanja 47 posto je Hrvata, 35 posto Srba i Bošnjaka samo 18 posto. Ostalih nema. U instituciji Ombudsmana za zaštitu potrošača od devet zaposlenih, sedam je Hrvata i samo jedan Bošnjak. Nažalost, ni stanje u institucijama sa sjedištem u Sarajevu nije puno bolje, kazao je Emrić navodeći primjere kako je zapošljavao bivši ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić.
Prema njegovim riječima Nešić je za samo dvije godine u potpunosti promijenio etničku strukturu zaposlenih u tom ministarstvu.
- U tom ministrastvu su za dvije godine stalni radni odnos zasnovale 32 osobe, a od toga je 28 Srba, odnosno 90 posto. Podaci pokazuju da je ministar finansija i trezora Srđan Amiđić za dvije godine zaposlio 31 osobu, a radni odnos zasnovale su 23 osobe koje se izjašnjavaju kao Srbi. U Ministarstvu financija od 162 zaposlenih, Srba je 47 posto, a Bošnjaka samo 33 posto, kazao je Emrić.
Poslanik Mehmedović istakao je da se trend eliminacije Bošnjaka iz institucija BiH, posebno s rukovodećih pozicija, ne samo nastavlja, već i ubrzava.
- To rade prije svega ministri i direktori koji su kadrovi strateških partnera SNSD-a i HDZ-a, kazao je Mehmedović.
Dodao je kako Dragan Čović (lider HDZ-a BiH, op.a.) tvrdi da Hrvati nisu u dovoljnoj mjeri kapacitirani, te ustvrdio da je "možda najbolje da Bošnjaka nema uopće na odgovarajućim pozicijama".
- Nesporno je da su Bošnjaci grubo diskriminirani što je rezultat udružene aktivnosti decenijskog strateškog partnerstva i nažalost dugogodišnje pasivnosti većine bošnjačkih kadrova u institucijama. Moramo biti iskreni prema sebi, kazao je Mehmedović.
Bošnjaci - bankomati
Naveo je da su Hrvati dobili znatno više pozicija nego što im po Ustavu i zakonu pripada kao i to da čelnici SNSD-a neprestano ponavljaju tezu o unitarizaciji BiH i dominaciji Bošnjaka iako je Srba direktora duplo više od Bošnjaka.
- Očigledno je Bošnjacima namijenjena uloga bankomata, odnosno da uredno plaćaju PDV, pune budžet, a drugi će rukovoditi institucijama BiH, rekao je Mehmedović.
Milorad Kojić (SNSD) ustvrdio je da "nacionalna zastupljenost nema nikakve veze sa bilo kojim predsjednikom političke partije niti tenderom". Prije početka rasprave šefica Kluba poslanika SNSD-a Sanja Vulić zatražila je da se "poštuje institucija predsjednika RS i da se radi potreba medijske eksponiranosti ne pominje ime predsjednika RS-a Milorada Dodika".
- Molim vas da se poštuje dnevni red i ne pominju oni koji, niti su na dnevnom redu, niti su sastavni dio dnevnog reda, rekla je Vulić, odgovarajući poslaniku SDA Safetu Keši koji je prije rasprave o dnevnom redu hitne sjednice pominjao Dodika.
Kešo je na početku sjednice kazao kako po svojoj prilici nemamo prisutne ljude koji bi mogli dati odgovore ili pokazati, baciti nešto svjetla na drugu stranu medalje te da će sjednica biti pretvorena u jednu najobičniju pričaonicu.
- U ranijim sazivima postojalo je zaključak da se sva upoštavanja ne mogu vršiti bez zaključka koji bi bio usvojen, odobrenja na sjednici Vijeća ministara. Ovaj saziv Vijeća ministara poništio je taj zaključak i ponašaju se u skladu sa principom koji je definirao Milorad Dodik i rekao je da se niko nikom ne miješa u posao. Zato smo i došli u situaciju da iz te razvezane vreće uzima i izbacuje šta ko hoće i u nju ubacuje šta ko hoće, rekao je Kešo.
On je odgovorio Vulić kako je očito pogrešno čula što je govorio.
- Nisam rekao da bi Milorad Dodik trebao biti prisutan, ali on je ovdje prisutan svojim principom koji je definirao nakon neke od sesija razgovora i pregovora kod formiranja vladajuće koalicije, rekao je Kešo.
