Snažan odgovor Dodiku: Spremaju li evropske zemlje pojedinačne sankcije lideru SNSD-a?
Evropski parlament će večeras raspravljati o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini na sjednici nazvanoj “Izjava Komisije o secesionističkim prijetnjama u BiH i nedavnoj eskalaciji”. Iz kabineta europarlamentarke Tineke Strik kažu da je sjednica sazvana na njenu inicijativu, a u ime Kluba Zelenih/EFA.
Poznata prepreka
- Drago mi je da je većina političkih grupa podržala moj zahtjev za raspravu u Evropskom parlamentu o situaciji u BiH. Hitno nam je potreban snažan i koordiniran odgovor EU na zabrinjavajući razvoj događaja u zemlji, navela je Strik.
Poručila je i kako je “sada vrijeme da se Miloradu Dodiku nametnu sankcije za njegove nedavne nezakonite radnje, u kontekstu EU ili s koalicijom voljnih”.
- Možemo očekivati kao uvijek dosljedno pozicioniranje Evropskog parlamenta, jasnije pozicioniranje od ostalih institucija EU, naspram trenutačnih, krajnje opasnih secesionističkih poteza režima Milorada Dodika, tj. odlučno pozivanje Vijeća EU da sankcioniše Dodika i njegove saradnike. Vrijeme je svakako za sankcije, jer ako ne sada, kada? Ali, unatoč svemu, neće doći do sankcija EU, smatra Bodo Weber, politički analitičar i viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije (DPC) iz Berlina.
Weber smatra da Mađarska i hoće i može biti prepreka.
- Jer da podsjetim - u proljeće 2022. liberalna većina među državama članicama EU, sa ključnom odgovornošću na strani odlazeće njemačke vlade, pokleknula je pred malom grupom tzv. iliberalnih država članica Unije, predvođene Mađarskom, te prihvatila ucjenjivački uslov Budimpešti za produžetak režima sankcija prema BiH, tj. da se od tada odluka o stavljanju lica na listu sankcionisanih više ne donosi tzv. kvalifikovanom većinom, nego jednoglasno. Jedino što ostaje, jer ono što smo već ranije vidjeli, to su sankcije pojedinačnih država članica, ali tu su mogućnosti ograničenije u odnosu na režim sankcija EU, ističe Weber.
Adnan Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost, smatra da će današnja rasprava Evropskog parlamenta o situaciji u BiH biti prilika da se pošalje jasan politički signal kako EU pažljivo prati razvoj događaja u BiH.
Nadležnosti SIPA
- Bit će to i prilika da članovi Europskog parlamenta upute ideje i političke zahtjeve drugim institucijama EU, prije svega Europskoj komisiji, kaže Ćerimagić.
Dodaje da situacija u kojoj se nalazimo podsjeća na onu u kojoj smo bili krajem 2021, kada su vlasti u Banjoj Luci usvojile zakon o lijekovima i najavljivale druge akte.
- Tada smo imali zahtjev Njemačke da se uvedu sankcije Miloradu Dodiku i vlastima u Banjaluci. Na kraju smo dobili sankcije EK-a od 600 miliona eura, bilateralne sankcije Njemačke i nekoliko drugih zemalja. Razlog tome je što su Mađarska, ali i neke druge zemlje, bile protiv zajedničkih sankcija EU. U tom smislu, ni ovaj put od Mađarske ne treba očekivati drugačiju poziciju. Činjenica da je jedna od nadležnosti SIPA i borba protiv terorizma, te nemogućnost ove institucije da djeluje na teritoriji RS-a otvorila bi prostor za dosta značajnije privremene mjere zemalja članica EU, koje bi s ciljem zaštite od terorizma mogle značajno pogoditi vlasti, privredu i građane RS-a, kaže Ćerimagić.
