Slaven Raguž: Nema nove vlasti BiH do izbora 2026.
U Spomen-području Donja Gradina obilježen je Dan sjećanja na žrtve ustaškog zločina u Jasenovcu i 80. godišnjica proboja preživjelih zarobljenika iz logora smrti. Iako su historičari prikupili podatke za 83.145 žrtava ubijenih u Jasenovcu, Milorad Dodik je u svom govoru dobacio do 500.000 samo srpskih žrtava. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je optužio i partizane za balkanski Auschwitz, da bi kazao kako su i Srbija i Republika Srpska napadnute i izvana i iznutra.
U novoj epizodi podcasta “Direktno sa Vildanom Selimbegović” pitali smo Slavena Raguža kako je razumio najnovije poruke o ugroženosti. Kaže, vidi to kao zloupotrebu historije za opravdavanje političkih koraka.
Dodika treba ignorirati
Čitavu situaciju je uporedio sa sjednicom Parlamenta s koje je došao u studio, a gdje se diskutiralo o povjerenstvu za provedbu zakona o južnoj plinskoj interkonekciji, pa je trojka preglasala HDZBiH iako su u koaliciji.
- A tko se javljao za riječ? Kolege iz DF-a i SDA. Nisu se javljali oni iz većine koji su praktično preglasali HDZ. I sad vi imate situaciju da kolege iz DF-a, naravno, retorikom brojanja krvnih zrnaca i obranom ultimativnih branitelja probosanskog građanskog bratstva i jedinstva, napadaju HDZ. I ovaj HDZ se naravno brani i... Oni sami sebe hrane. Jedno bez drugog ne postoji. Identična je situacija sa prekrajanjem povijesti, zloupotrebom povijesti za političke aktualnosti, poteze i politički kukavičluk. Jer bez toga, šta može ponuditi Milorad Dodik? Šta može ponuditi bilo tko od naših političkih elita, izuzev međunacionalnih netrpeljivosti i podbadanja? Kao da ne vidimo da svijet prolazi kraj nas, kaže Raguž.
Na pitanje o ugroženosti RS-a, Raguž kaže da nikada nije bio ugrožen.
- Niti Dodik brani RS, niti brani interese RS-a, niti srpskog naroda, nego isključivo sebe. I bogatstvo koje je stekao tijekom svoje političke karijere, govori Raguž i pita možemo li mi govoriti o suverenosti dok god je visoki predstavnik tu, a čija je misao jača od Ustava BiH?
Kaže da će prvi potpisati i ispuniti uvjete iz Dejtonskog mirovnog sporazuma kako bi OHR otišao iz BiH, ali da to nije do nas, već do međunarodne zajednice. No, ostaje pitanje zašto se uvjeti ne ispunjavaju?
- Zato što im itekako odgovara situacija u kojoj živimo i onda prebacuju odgovornost na visokog predstavnika. Trebalo se potpuno drugačije odgovoriti Dodiku, trebao se u potpunosti ignorirati ovaj segment političkog narativa kojeg je on koristio u cilju opravdavanja svojih protuustavnih, protuzakonitih aktivnosti. Većina izjava je bila: “Ko želi rat, bio mu rat kod kuće, ali mi smo spremni.” Ministar Zukan Helez se slika sa mitraljezom. Federalni ministar unutarnjih poslova Ramo Isak kaže mi smo spremni ako treba, samo recite, SDA radi inventuru lovaca. Nitko nije za rat, ali... Kad se svjetla pozornice ugase, oni (SNSD, HDZBiH i trojka) itekako dobro surađuju po pitanju kadrovske politike i raspodjele proračunskog novca, uvjeren je Raguž.
Smatra da BiH neće dobiti novo Vijeće ministara do narednih izbora.
- Mi imamo jednu te istu krizu koja sa većim ili manjim intenzitetom traje 25 godina. Poanta je da ćemo mi ovu krizu morati trpjeti do 2026. i do novih izbora. Zato naglasak stavljam na uvođenje modernih tehnologija u izborne procese. Ne mora značiti da je to propalo. Dovoljno je da se nađu financijska sredstva, na identičan način kao što su se dogovorili za Viaduct. Ali oni se toga boje, boje se demokracije, ističe Raguž.
Kada je u pitanju savezništvo Dragana Čovića i Dodika, Raguž kaže da su to tenderski interesi ljudi koji su na vlasti, pa i trojke, koja više ne želi razgovarati sa Dodikom.
- Kako misle to u praksi provesti dok god Dodik ima trojicu u Domu naroda i naravno potpune kooperativnosti sa HDZ-om, pita Raguž.
Naš sagovornik smatra i da se promjena neće dogoditi jer bi morala Borjana Krišto podnijeti ostavku.
- Vjerojatno bih i ja postupao tu čisto politički pragmatično, kao što postupa HDZ. Ne bih to opravdao nekim partnerskim odnosom sa SNSD-om, nego općenito političkom pragmatičnošću, kazao je on.
Spomenuo je i dodjelu koncesija u HNK-u, za koje kaže da su dogovorene netransparentno i protuzakonito.
- Tražio sam da se provjere dodjele koncesija npr. vjetroelektrane u HBŽ-u i HNŽ-u, gdje su glavni partneri u koncesijama i dodjeli firme sa OFAC-ove crne liste. Glavni partner je kineska tvrtka koja se bavi proizvodnjom i trgovinom oružjem. Imate u Miljkovićima slučaj gdje je partner ruska tvrtka također sa crne liste, otkrio je Raguž.
Govorio je i o fiskalnim reformama i rekao kako smatra da je Vlada povećanjem minimalca proizvela inflaciju.
Slaven Raguž u “Direktno sa Vildanom Selimbegović”
Usudio se govoriti i o oporezivanju kladionica.
- Ne samo kladionice i banke. Uvriježeno je mišljenje da kladionice čuva HDZBiH. Budite uvjereni da to HDZ ne bi mogao sam provoditi da im debelo ne pomažu. SDA mu je pomagao, a sad trojka. Treba kopirati model iz EU da se kladionice porezno opterete na osnovu prometa, a ne na osnovu dobiti, savjetuje lider HRS-a.
Govorio je i o novom ustrojstvu FBiH.
- Mi smo izišli sa svojim prijedlogom 2014. godine. Radi se o ustavnim promjenama. U Washingtonu je rečeno da je FBiH podijeljena na kantone, ali nije rečeno koliko će ih biti. Mi smo 10 sveli na dva velekantona. S našim prijedlogom za 56 posto se smanjuje birokratski aparat, a kad smo radili taj prijedlog, uštede su bile više od 750 milijuna KM, pojašnjava Raguž.
Šta je Čović bez Komšića
Da li je način za promjenu Ustava evropski put?
- Jedini uvjet koji bih ja postavio je da BiH padne pod ingerenciju evropske tužiteljice. Ona je nadležna za novac EU. A ako se negdje pere novac EU, najjača praonica je u BiH. To će otvoriti vrata našem evropskom putu. Nama je najveći kočničar korupcija, ističe Raguž.
Slaven Raguž: Mi smo najveća praonica novca
Ne krije uvjerenje da je Željko Komšić zapravo najjači adut Čoviću.
- Što bi bio Čović bez Komšića i obrnuto? Postoje presude koje govore da je hrvatski narod u BiH ustavnopravno neravnopravan u odnosu na druga dva naroda. Izuzmite vi priču što Čović to zloupotrebljava u svoje dnevnopolitičke svrhe. Kada bi se to promijenilo, onda bi on izgubio apsolutno svu svoju političku paradigmu s kojom ne samo da nastupa na izborima nego koju propagira tijekom svoje cijele političke prakse. On to govori 22 godine. Ako vi radite jedan posao 20 godina i niste ga u stanju završiti, dvije su stvari: ili ne želite ili ste nesposobni. Ja bih tu vratio lopticu na Sarajevo. Haj’mo promijeniti Izborni zakon. Ovo je licemjerno što HDZ radi. Oni biraju srpske i bošnjačke kadrove u jedinicama lokalnih samouprava i u područjima gdje su Hrvati većina. SDA ima politički legitimitet trenutno na razini FBiH, a mi smo njih isključili iz svih političkih procesa, zaključio je Raguž.
