Skupa sjetva i suša dižu cijene hrane u BIH: Dolaze li najesen nova poskupljena?

Turbulencije na globalnom tržištu nafte i suša koja je spržila evropske, a dijelom i domaće oranice, stvorila je “savršenu oluju” koja bi se direktno mogla preliti na džepove građana. Ukoliko dođe do većeg poskupljenja nafte, uslijedit će, kako nam je ranije najavio ekonomski analitičar Zoran Pavlović, spirala poskupljenja: skočit će cijene prevoza ljudi i robe, ali i djelatnosti u kojima se nafta i njeni derivati koriste kao energenti, počevši od pekara pa nadalje.

Uvoz žitarica

Najesen će, po svemu sudeći, doći do novog poskupljenja hrane, domaće, ali i one iz uvoza.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kaže da će na cijene domaćih proizvoda uticati skupa sjetva, koja se podudarila sa početkom sukoba na Bliskom istoku i vrtoglavim skokom cijena goriva, ali i đubriva, te sjemena koja su bili znatno skuplja.

- Biće više od 20 posto skuplje, što se tiče proizvođača, procjenjuje Bićo.

Dodatni problem je suša koja je, prema njegovim riječima, uništila oko polovine usjeva. Voće je dobro rodilo, ali je slabijeg kvaliteta, kao i povrće. Posljedice bi se mogle osjetiti i kroz uvoz, jer je suša pogodila i zemlje iz kojih BiH najviše uvozi. Francuska je, navodi Bićo, proizvela 50 posto manje kukuruza, a Njemačka 30 posto manje.

Bićo upozorava kako domaća pšenica ostaje neotkupljena, dok se žitarice uvoze. Tako je uvoz žitarica u prvom polugodištu 2026. iznosio nešto više od 145 miliona KM.

- Neće da je kupuju, nego je uvoze, jer im je to bilo jeftinije, kaže Bićo i dodaje da će sada i to biti preskupo.

Kao jedino rješenje vidi zaštitu i jačanje domaće proizvodnje.

- Državu natjerati da se pozabavi, da zaštiti domaću proizvodnju, pa da proizvodimo dovoljno hrane koliko nama treba, da nismo ovisni o uvozu, kaže Bićo, uz opasku da je to jedino rješenje.

Istovremeno, proizvođače mlijeka brine izuzetno niska otkupna cijena.

Milorad Arsenić, predsjednik Udruženja mljekara RS-a, kaže da bi, ukoliko ovakva situacija potraje, moglo doći i do gašenja farmi.

- To jeste jedan od scenarija, kaže Arsenić, ali kao nešto pozitivno, ipak, ističe podršku oba entiteta ovim proizvođačima.

Arsenić za sada ne očekuje rast cijena mlijeka, posebno jer još ima zaliha, ali naredna godina je, kako kaže, neizvjesna. I ovu proizvodnju dodatno ugrožavaju cijene energenata i suša, ističe Arsenić, te naglašava: “I moja farma je u problemima, mi svakodnevno vozimo vodu traktorima, po pet-šest kilometara idemo, točimo vodu za stoku.”

Da je svako novo poskupljenje dodatni udar na građane, posebno one s nižim primanjima, upozorava i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON iz Prijedora.

Građani odavno kupuju na komad, a meso na grame, te se odriču proizvoda koji im više nisu pristupačni. Marić naglašava da 58 posto potrošačke korpe odlazi na hranu, a rastu i troškovi režija.

Predmet izučavanja

Nema, kako ističe, nijednog komunalnog preduzeća, nijedne lokalne uprave da je napravila neki program kako da pomogne građanima, nego je samo dozvolila da poskupljuju sve komunalne usluge.

- Jednostavno, ovo se više ne može izdržati, kaže Marić, te upozorava kako građani sve češće posežu i za kreditima kako bi preživjeli.

Sve je, naglašava naša sagovornica, veći broj javnih kuhinja, a novac za liječenje prikupljamo po društvenim mrežama.

- Sada i hranu tako prikupljamo za potrebe socijalno ugroženih, a danas ih je sve više, ističe Marić, dodajući kako će nekad neko izučavati kako smo preživljavali u ovom periodu, koji traje godinama, dok zaštita građana izostaje.

A sada je, dodaje, još i sušna godina, nedostaje vode.

- Uz skupu žetvu i sjetvu, sve će se to prelomiti preko leđa potrošača, koji ipak mora da jede, zaključuje Marić.