Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a: Rusi tvrde da su Karadžić i Mladić mučeni

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija usvojilo je 11. juna 2025. godine na svojoj 9934. sjednici Rezoluciju 2740, kojom se potvrđuje nastavak rada Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MIKS) – nasljedne institucije Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Ruandu (ICTR).

Ova rezolucija dolazi u trenutku kada se međunarodna pravda nalazi u završnoj etapi jednog historijskog poglavlja, uz završene ključne procese, pronađene bjegunce i postavljene temelje za budući rad nacionalnih pravosuđa.

Predsjednica Slovenije

Pirc Musar: Poruka Srebrenice još važnija u vrijeme pokolja koji se odvija u Gazi

Jedna od centralnih odluka je produženje mandata tužioca Sergea Brammertza do juna 2026. godine. Brammertz je tom prilikom iznio osvrt na rad Tužilaštva, posebno kada je riječ o krivičnom gonjenju odgovornih za zločine u Ruandi, naglasivši složenost i trajni izazov dokazivanja odgovornosti za najteže međunarodne zločine.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, istakao je formiranje zajedničkog istražnog tima između Mehanizma i domaćih institucija.

- Prije nekoliko sedmica predali smo kompletan istražni dosije Tužilaštvu BiH, fokusiran na osumnjičene za zločine protiv čovječnosti. Novi zajednički tim će uskoro održati i prvi radni sastanak, a cilj je podizanje optužnica u što skorijem roku, rekao je Brammertz.

Predsjednica Mehanizma, sutkinja Graciela Gati Santana, posebno se osvrnula na nadolazeće obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici, istaknuvši da je Mehanizam odigrao ključnu ulogu u pravosudnom priznavanju tog zločina.

- U julu 1995. više od 8.000 muškaraca i dječaka ubijeno je samo zato što su bili muslimani, a desetine hiljada žena, djece i starijih prisilno su protjerani iz enklave. Mehanizam je potvrdio da se radilo o genocidu, kazala je Gati, podsjetivši na trajnu moralnu obavezu međunarodne zajednice prema žrtvama.

Usvajanjem ove rezolucije, Vijeće sigurnosti također je pozvalo države članice na punu saradnju s Mehanizmom, posebno u vezi s izvršenjem kazni, relokacijom osoba koje su oslobođene ili su odslužile svoje kazne, te očuvanjem arhiva ICTY-a i ICTR-a.

Istaknuta je potreba za daljom racionalizacijom rada i smanjenjem troškova, budući da Mehanizam ulazi u završnu fazu svog postojanja kao "mala, privremena i efikasna institucija", kako se navodi u tekstu rezolucije.

Ruski ambasador pri UN-u Vasily Nebenzya obratio se na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a gdje je vrlo jasno naglasio da Ruska Federacija smatra da su Radovan Karadžić i Ratko Mladić mučeni u zatvoru, te da su njihova osnovna prava narušena uzimajući u obzir njihova zdravstvena stanja.

- Uzimajući u obzir takozvane "napredne sigurnosne mjere" u slučaju gospodina Karadžića, ove mjere su u biti osmišljene da muče dotičnog. Također, smatramo da zatvor ne dozvoljava gospodinu Karadžiću da spava, te ga time muče izostankom sna između ostalog.

Ipak, zaključak je jasan, Mehanizam se približava svom zatvaranju, ali njegovo naslijeđe ostaje živo, kako u arhivima koji će biti dostupni istraživačima i državama, tako i kroz prenesene istrage i podršku nacionalnim pravosuđima u traganju za pravdom.

Ratko Mladić je osuđen na kaznu doživotnog zatvora, za zločine genocida (po dvije tačke), zločine protiv čovječnosti (po pet tačaka) i za ratne zločin (po četiri tačke) koje je počinio u svojstvu najviše rangiranog generala u Vojsci Republike Srpske i u svrhu stvaranja Republike Srpske.

Radovan Karadžić je osuđen na doživotnu kaznu zatvora, zbog počinjenih zločina protiv čovječnosti, istrebljenje, ubojstva, silovanja, ubojstvo kao kršenje zakona ratovanja, deportaciju, nehumana djela i prisilno premještanje, širenje terora, protupravne napade na civile te uzimanje talaca, koje je on počinio u svojstvu prvog predsjednika, tj. efektivnog osnivača Republike Srpske i u svrhu stvaranja Republike Srpske.

Čitavu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a možete pogledati na ovom linku.