Sjećanje na lik i djelo prve bošnjačke učiteljice Hasnije Berberović
Hasnija Berberović/Preporod
Učiteljski, poziv prosvjetnog radnika uopće, društvo prepoznaje kao jednu od najodgovornijih uloga koju jedan intelektualac preuzima s misijom akademske pouke, afirmacije te prijenosa pedagoških i etičkih vrijednosti na generacije učenika, piše Preporod.
Ističu da kao takav, on ne predstavlja samo izbor profesije, nego i izraz ličnog shvatanja i samoodeređenja koje kao suštinu rada naglašava ideale altruizma, nauke i dijeljenja znanja.
U našoj povijesti nalazimo brojne primjere ljudi koji su ovom plemenitom pozivu posvetili višedecenijski akademski, a nerijetko i cijeli životni vijek.
Jedna od istaknutih ličnosti tog vremena bila je Hasnija Berberović, rođena 1892. godine u Sarajevu, koja je 1909. postala prva Bošnjakinja koja je položila učiteljski ispit. Sa svega 16 godina započela je rad u Muslimanskoj osnovnoj i višoj djevojačkoj školi u Sarajevu. Potpunu potvrdu svog učiteljskog usmjerenja, uz ocjenu “vrlo dobar”, stekla je 1915. godine, kada joj je Ispitno povjerenstvo za učiteljsku službu u Sarajevu dalo službenu licencu za rad u osnovnim školama. Tog istog dana ispit je položila i Behija Ukšinagić.
Berberović je bila istinska intelektualka, širokih interesovanja i aktivnog društvenog angažmana. Bila je članica Ženskog odbora kulturnog društva “Gajret”, upraviteljica ženskog konvikta “Gajret” osnovanog 1920. godine u Sarajevu, te aktivna u Izvršnom odboru Kongresa muslimanskih intelektualaca 1928. godine. Kroz aktivnosti društva “Gajret” javno je govorila o značaju i izazovima obrazovanja muslimanskih žena.
Njeno najznačajnije djelovanje očituje se kroz rad u društvu “Osvitanje”, kojem je bila predsjednica. Ovo društvo imalo je ključnu ulogu u organizaciji tečajeva za nepismene, opismenjavanju žena, njihovoj afirmaciji, ekonomskom osnaživanju i općoj emancipaciji, osiguravajući im ravnopravan status u društvu.
Hasnijin rad prepoznao je i ugledni bošnjački književnik Edhem Mulabdić, ističući njeno znanje, profesionalnost i upravljačke sposobnosti u vođenju “Gajretovog” ženskog konvikta. Kao predsjednica Udruženja muslimanki “Osvitanje”, prisustvovala je 1920. godine Skupštini žena u Sarajevu, na kojoj je donijeta Rezolucija zahtijevajući izjednačavanje prava žena s muškarcima, uključujući i pravo glasa.
Pored pedagoškog i društvenog angažmana, Berberović je bila i pjesnikinja. Njene prve pjesme, napisane u duhu bosanske tradicionalne poezije, objavljene su u poznatom listu “Behar”. Aktivno je učestvovala na tribinama posvećenim obrazovanju, gdje su njeni nastupi bili zapaženi.
Kao jedna od ključnih članica “Gajretovog” ženskog odbora, učestvovala je u izradi inicijative koja je dovela do osnivanja Državne domaćinske škole 1930. godine. Tri decenije svog života posvetila je radu i ličnim primjerom pokazivala važnost obrazovanja, ostavljajući trajni utjecaj na generacije Bošnjakinja širom Bosne i Hercegovine.
Uz ovo prigodno podsjećanje na lik i djelo Hasnije Berberović, svima koji su učiteljski poziv odabrali kao vlastito životno i profesionalno opredjeljenje, ili će to učiniti, Bošnjačka zajednica kulture uputila je čestitke povodom Svjetskog dana učitelja.
