Sigurnosna (ne)logika: Zašto BiH tri puta više troši na policiju nego na vojsku?
Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije BiH, iskoristio je priliku da nakon nedavnog NATO samita u Hagu otvori pitanje koje se, kako kaže, u našoj zemlji gotovo uopšte ne postavlja: zašto se u javnom prostoru ne raspravlja o vojsci kao ključnom stubu odbrane i vanjske sigurnosti BiH, dok se policiji i unutrašnjoj sigurnosti pridaje sve veći značaj?
Na samitu lidera 32 članice NATO-a, održanom 25. juna, donesena je historijska odluka kojom se sve članice obavezuju da do 2035. godine izdvajaju pet posto svog BDP-a za potrebe sektora odbrane i sigurnosti. Hadžović je upravo taj podatak iskoristio kao uvod u poređenje koje jasno pokazuje koliko je BiH daleko od sličnih standarda.
Prema njegovim riječima, brojke za 2023. godinu najbolje otkrivaju razliku: u BiH su troškovi policijskih struktura iznosili oko 1,1 milijardu KM, dok je za vojsku izdvojeno manje od 400 miliona KM, što znači da se na unutrašnju sigurnost troši skoro tri puta više nego na odbranu.
Hadžović je naveo i primjere iz regiona i Evrope. Srbija je, recimo, prošle godine za potrebe svoje vojske izdvojila blizu 2,7 milijardi KM, dok su rashodi za policiju bili manji i iznosili oko 1,85 milijardi KM. Hrvatska je u vojni budžet uložila oko 2 milijarde KM, a za policiju nešto manje. Velika Britanija, kao primjer iz NATO-a, izdvojila je tri puta više za vojsku nego za policijske snage — oko 122 milijarde KM za vojsku i oko 41 milijardu za policiju.
Slična praksa primjetna je i u drugim državama: Francuska je 2023. utrošila približno 103 milijarde KM na vojsku, dok je za policijske službe izdvojeno oko 52 milijarde. Grčka je za odbranu imala budžet od oko 10 milijardi KM, a za policiju upola manje. Češka je izdvojila oko 7,5 milijardi KM za vojsku i oko 5,6 milijardi KM za policiju. Irska i Belgija su među rijetkima kod kojih policijski troškovi prelaze vojni budžet, ali i tada razlika nije ogromna.
Na osnovu svega toga, Hadžović zaključuje da je većini zemalja prioritet snažna odbrana granica i sigurnost države u cjelini, dok policija ima podršku koja je u realnom balansu. Kod BiH, međutim, kako kaže, očigledno postoji ozbiljno odstupanje: ulaganja u vojsku konstantno stagniraju, dok se iz godine u godinu povećavaju izdaci za policijske strukture.
Prema istraživanju Centra za sigurnosne studije, izdvajanja za policiju od 2015. do 2023. porasla su za gotovo 60 posto, dok je budžet za odbranu u istom periodu rastao minimalno, i to najviše kroz troškove plata i administracije.
„Vrijeme je da političari u BiH konačno ozbiljno otvore raspravu o tome gdje leže naši stvarni sigurnosni prioriteti“, poručio je Hadžović, dodajući da u ovakvom globalnom okruženju, ali i uz trenutne prijetnje i neizvjesnosti u regionu, pitanje vojske i odbrane mora biti na vrhu dnevnog reda ako želimo dugoročno osigurati sigurnost i stabilnost zemlje.
