Šemsudin Mehmedović predlaže: Kako raspodijeliti novac i Bošnjake?

Zastupnik u Zastupničkom domu PSBiH Šemsudin Mehmedović obratio se danas medijima povodom sutrašnje sjednice ovog doma na kojoj će se naći četiri njegove inicijative. Najviše pažnje u toku današnjeg obraćanja Mehmedović je posvetio zahtjevu da se obavi vanjska revizija rada Uprave za indirektno oporezivanje, za period od 2018. do 2023. godine.

Konkretan razlog za ovakav zahtjev je što, prema njegovim riječima, zakonska obaveza angažovanja nezavisne vanjske revizorske firme za provjeru rada UIO nije ispunjena još od 2006. godine. Ova revizija bi, tvrdi Mehmedović, trebala utvrditi i koeficijente za raspodjelu novca prikupljenih od indirektnih poreza (carine, PDV...), jer sadašnja raspodjela novca među entitetima ne odgovara stvarnom stanju.

- Kao potvrdu za moju prethodnu tvrdnju, ističem neke od vrlo bitnih finansijskih podatka. U periodu januar - septembar 2023. godine: RS je ostvarila izvoz u iznosu od tri milijarde i 914 miliona KM ili 31,6 posto. Izvoz FBiH je bio 8,5 milijardi KM odnosno 68,4 posto. U istom periodu zabilježena je vrijednost uvoza u RS od pet milijardi i 230 miliona KM ili samo 26,1 posto, dok je uvoz FBiH bio skoro 15 milijardi KM ili 73,9 posto. Možda je još bolji primjer finansijskog odnosa između entiteta činjenica da je u julu 2023. godine štednja građana u bankama sa sjedištem u FBiH iznosila 10,8 milijardi KM, a u bankama sa sjedištem u RS-u svega 2,4 milijarde KM. Znači, građani u FBiH imaju čak 4,5 puta veći iznos štednih depozita od građana u RS-u. Kada se analiziraju svi navedeni statistički podaci i uzme u obzir činjenica da se trenutna raspodjela prihoda od indirektnih poreza vrši na način da RS-u pripada 34,4 posto, Brčko Distriktu 3,55 posto i FBiH 62,05 posto, više je nego očigledno da se ta raspodjela godinama obavlja na štetu FBiH i u korist RS-a, istakao je Mehmedović.

Također je govorio i o novcu prikupljenog od putarina, a koji je namijenjen za igradnju autoputeva u BiH. Iznos od 250 miliona maraka, prikupljen za ovu namjenu, i dalje leži neiskorišten na računu, podsjetio je Mehmedović.

Predsjednici stranaka trojke su na sastanku u Laktašima pristali da se ta sredstva podjele na način da 160 miliona KM pripada FBiH, a 90 miliona KM RS-u, što je suprotno odluci Upravnog odbora UIO iz 2018. godine kojom je propisano da će se poravnanje provesti po utvrđivanju konačne metodologije. Prema bilo kojem objektivnom parametru, npr. potrošnji goriva i BDP-u, svih 250 miliona bi moralo pripasti FBiH, dodao je Mehmedović.

Napomenuo je kako se ostale tri inicijative odnose na zastupljenost Bošnjaka zaposlenih u državnim institucijama, posebno na rukovodećim radnim mjestima, trvdeći kako se je njihov broj daleko niži od onog koji je propisan zakonom.

- Bošnjaka je bilo 800 manje od broja koji im pripada po članu 7. Zakona o upravi i Popisu stanovništva iz 2013. U četiri državne institucije sa sjedištem u RS-u, koje su navedene u inicijativi, zaposleno je samo 19 posto Bošnjaka, a moralo bi ih biti 50 posto. U petoj instituciji, odnosno u Upravi za indirektno oporezivanje, čak je 206 Bošnjaka manje. U četiri državne institucije čije sjedište je u Mostaru radi samo 15 posto Bošnjaka. Ni u glavnom gradu BiH državne institucije nisu popunjenje kako zakon nalaže. Naprimjer, u četiri državna ministarstva, Generalnom sekretarijatu Vijeća ministra i Agenciji za državnu službu, Bošnjaka je samo 33,6 posto. Zato sam Predstavničkom domu predložio da od tih institucija izričito traži da poštuju zakon i osiguraju odgovarajuću nacionalnu zastupljenost državnih službenika u skladu sa Zakonom o upravi. Nažalost, nakon više od godinu dana od formiranja novog saziva Vijeća ministara BiH stanje se po ovom pitanju i pogoršalo, naglasio ej Mehmedović

Posebno se osvrnuo na imenovanje Bošnjaka na rukovodeća mjesta u državnim institucijama.

- U periodu od februara do novembra prošle godine od 84 novouposlena državna službenika, svega je 29 posto Bošnjaka. Poraznija činjenica je da je na najvažnije pozicije u državnoj službi, od ukupno 19 rukovodećih državnih službenika, imenovano samo četiri Bošnjaka, ali i šest Hrvata i čak devet Srba. Također, novi saziv Vijeća ministara BiH je za godinu dana izvršio imenovanje 14 rukovodilaca institucija BiH koji su morali biti imenovani u skladu sa nacionalnom strukturom, prema posljednjem popisu stanovništva. Međutim, Vijeće ministara je izvršilo imenovanja suprotno Ustavu i zakonima BiH, jer je na 14 pozicija rukovodilaca (direktora generalnog sekretara i koordinatora), imenovalo svega dva Bošnjaka (14 posto). Na pet pozicija koje pripadaju Bošnjacima imenovani su Srbi i Hrvati, što su podržali i ministri iz reda bošnjačkog naroda u Vijeću ministara BiH, rekao je Mehmedović.

Na kraju je još dodao i kako, prema njegovim saznanjima, ministri iz reda Bošnjaka u aktuelnom sazivu Vijeća ministara BiH nikada nisu postavili pitanje nacionalne zastupljenosti uposlenih u državnim institucijama.