Šef Delegacije EU otvorio konferenciju o sigurnosti: Krajnje je vrijeme da BiH...
Luigi Soreca na otvaranju Treće Sarajevske sigurnosne konferencije/Sulejman Omerbašić
Treća Sarajevska sigurnosna konferencija (SSC) počela je danas, čime je glavni grad Bosne i Hercegovine postao centar važnih razgovora o pitanjima globalne sigurnosti, ali i pozicije naše zemlje i regiona.
Konferencija okuplja više od dvije stotine eksperata, NATO-zvaničnika, evropskih diplomata i istraživača, a otvorio ju je šef Delegacije Evropske unije u BiH Luigi Soreca.
On je podsjetio na to da je 2025. godine obilježena 75. godišnjica Schumanove deklaracije, koja je postavila temelje Evropske unije i utrla put eri prosperiteta, mira, demokratije i solidarnosti na našem kontinentu. Ali, dodao je, Evropa danas proživljava ozbiljnu, dramatičniju stvarnost.
- Međunarodni poredak temeljen na pravilima doveden je u pitanje, potresajući same temelje na kojima je izgrađena evropska sigurnosna arhitektura. S ratom na našem pragu i sve većim stranim uplitanjem, Evropa je odlučna da brani svoje slobode, svoje vrijednosti temeljene na univerzalnim principima i svoja politička dostignuća, poručio je Jasno šef Delegacije EU u BiH.
Najveći napredak Evrope
Ostatak njegovog govora na otvaranju 3. Sarajevske sigurnosne konferencije prenosimo u nastavku.
- Prečesto se termin "sigurnost" shvata kao apstraktan, čak i dalek koncept. Vrlo često i kao sinonim za stabilnost. S druge strane, neki mogu ograničiti ideju sigurnosti na naše najdirektnije stanje - sada i ovdje. Dozvolite mi da jasno naglasim da smatram da je naš koncept sigurnosti mnogo širi od toga.
Živimo u eri koju oblikuju globalne promjene moći, hibridne prijetnje, dezinformacije i energetska prisila, a da ne spominjemo druge hitne prijetnje koje pogađaju naša društva. Protekle tri godine bile su još jedan oštar podsjetnik da je svijet u kojem živimo svijet stalnih promjena. Godine 2022. naš svijet se ponovo izmijenio nakon što nas je ničim izazvana i neopravdana ruska vojna agresija protiv Ukrajine prisilila da preispitamo svoja uvjerenja o tome šta nas i naše zemlje čini sigurnima. U svjetlu ovih transformacija, i Evropska unija se morala promijeniti. Prilagođavala se, djelovala, rasla. Evropa je krenula u najveći napredak viđen u novijoj historiji kako bi podržala naše odbrambene kapacitete. EU je izdvojila 2 triliona eura za dodatne odbrambene troškove od danas do 2031. godine. Godišnji kapaciteti Evrope za proizvodnju municije već su šest puta veći nego prije samo dvije godine.
Luigi Soreca na otvaranju 3. Sarajevske sigurnosne konferencije/Delegacija EU u BiH
U srži ovih napora leži nepokolebljiva evropska solidarnost- naša zajednička posvećenost da budemo jedinstveni, podržavamo jedni druge i jačamo veze koje štite našu kolektivnu budućnost. Kao što je istakla visoka predstavnica i potpredsjednica Komisije Kaja Kallas: "Za one koji još uvijek sumnjaju da li Evropa treba da igra ulogu na svjetskoj sceni, mi smo to uvijek činili kada je bilo potrebno. Isto važi i danas."
Ulaganja u evropske odbrambene kapacitete moraju biti popraćena strateškim ulaganjima u naše šire susjedstvo, čija sigurnost na mnogo načina također podržava sigurnost Evropske unije. EU će nastaviti saradnju sa regijom Zapadnog Balkana na daljem razvoju njenih odbrambenih sposobnosti i kapaciteta. Drago mi je što Bosna i Hercegovina već koristi mjere pomoći u okviru Evropskog mirovnog fonda (EPF), iskorištene za modernizaciju opreme Oružanih snaga za deminiranje s ciljem da Bosna i Hercegovina postane zemlja bez mina, te da se ojačaju operativne sposobnosti Oružanih snaga za suprotstavljanje hemijskim, biološkim, radiološkim i nuklearnim prijetnjama, kao i odbrambene sposobnosti i sposobnosti ranog upozoravanja.
Zlonamjerno uplitanje
Doprinos EU-a sigurnosti u regionu je dugogodišnji, s operacijama poput EUFOR Althea u okviru Zajedničke sigurnosne i odbrambene politike EU-a. EUFOR Althea i dalje igra ključnu ulogu u podršci domaćim vlastima u očuvanju sigurnog okruženja za sve građane Bosne i Hercegovine. Ali iz šire perspektive, mislim na priliku da se naše susjedne zemlje pridruže Uniji koju zbližavaju mir i zajedničke vrijednosti.
Ključna posjeta komesarke Marte Kos Bosni i Hercegovini ranije tokom ove sedmice snažno je potvrdila da je program proširenja EU-a jasna, zajednička strateška investicija u dugoročnu sigurnost i prosperitet za cijeli kontinent. EU je odlučna u ostvarivanju ovog cilja i odlučna je da izbjegne bilo kakvu političku ili sigurnosnu eskalaciju u blizini. Moramo zaštititi proces proširenja od zlonamjernog uplitanja dok se nastavljaju napori na ponovnom ujedinjenju Evrope.
Otvorena 3. Sarajevska sigurnosna konferencija/Sulejman Omerbašić
Nastavljamo širiti naše partnerstvo sa zemljama Zapadnog Balkana, podržavajući ih kroz investicije, programe reformi i postepene korake ka integraciji. Plan rasta za Zapadni Balkan, pokrenut 2024. godine, ima za cilj da pomogne ovom procesu. Stoga je važno da sve zemlje u regionu predstave svoje reformske agende. Krajnje je vrijeme da Bosna i Hercegovina to učini prije isteka ovog mjeseca, kako bi izbjegla dalja umanjenja iznosa od milijardu eura izdvojenih za ovu zemlju.
Naš novi sedmogodišnji prijedlog budžeta za period 2028-2034. odražava ovu ambiciju. Predviđa 42,6 milijardi eura za proširenje i istočno susjedstvo - što je povećanje od preko jedne trećine. Pored toga, izdvajamo 100 milijardi eura za podršku oporavku, otpornosti i putu Ukrajine ka članstvu u EU. Integracija zemalja Zapadnog Balkana u evropsko unutrašnje tržište odbrane još je jedan ključni cilj EU-a. Zemlje kandidati već imaju pristup programu SAFE (Sigurnosna akcija za Evropu), novoj inicijativi EU-a za podsticanje zajedničkih nabavki u odbrambenoj industriji.
Tri zemlje kandidatkinje (Albanija, Moldavija, Sjeverna Makedonija) su među osam koje su potpisale bilateralna sigurnosna i odbrambena partnerstva s EU-om od maja 2024. godine. Ova prilagođena partnerstva produbljuju saradnju, od povećanja odbrambenih kapaciteta do integrisanog upravljanja granicama, hibridnih prijetnji, borbe protiv manipulacije i uplitanja stranih informacija.
"BiH iskusila veliku cijenu ratova"
Izgradnja otpornosti je ključno pitanje i u tom smislu, EU nastavlja podržavati partnere sa Zapadnog Balkana u izgradnji njihovih kapaciteta za sajber sigurnost, u skladu sa EU zakonodavstvom i najboljim praksama. Dozvolite mi da samo istaknem osnivanje Centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana u Podgorici prošle godine. Također pozdravljam ovogodišnju organizaciju Ministarskog foruma EU-a i Zapadnog Balkana o pravosuđu i unutrašnjim poslovima u Sarajevu, koji će dati novi zamah regionalnom Zajedničkom akcionom planu za borbu protiv terorizma.
Dok ostvarujemo napredak u rješavanju naših zajedničkih sigurnosnih i odbrambenih interesa, želim podsjetiti da je put ka pridruživanju Evropskoj uniji jasan i pravičan; naime, temelji se na rezultatima. Zemlje kandidati moraju provesti potrebne reforme kako bi ispunile naše zajedničke standarde i donijele stvarne, pozitivne promjene svojim građanima. U konačnici, lideri tih zemalja drže ključeve u svojim rukama i moraju preuzeti kormilo na ovom putu. Bosna i Hercegovina je iskusila veliku cijenu ratova - žrtve, gubitke duboko urezane u njeno tkivo i dušu. Drugim riječima, Bosna i Hercegovina vrlo dobro zna cijenu koja se plaća, kao i neprocjenjivu vrijednost sigurnosti. I zbog lekcija iz prošlosti, moramo biti jaki u borbi za budućnost koju zaslužujemo.
Možda se ne slažemo uvijek oko svega, ali naša zajednička želja za mirom i sigurnošću mora biti most koji nas spaja. Nemamo drugog izbora nego da ostanemo snažni - jedinstveni - i borimo se za vrijednosti koje su temelj naše Unije, poručio je Luigi Soreca.
